Sve podatke koje je Zadarski.hr dosad koristio u analizi poslovanja Ledane - o minimalnim uvjetima, zakupu poslovne i javne površine, radnom vremenu... - dobili smo iz službenih izvora.
No što je s neslužbenim izvorima, s onim što su brojni građani i posjetitelji Ledane vidjeli svojim očima, a ne odgovaraju brojkama iz ugovora i službenih odgovora. Što učiniti s činjenicom da je Ledana od prve poslovne godine koristila značajno veću površinu Perivoja kraljice Jelene Madijevke nego što je imala pod ugovorom i plaćala, uglavnom bez neophodnih minimalnih uvjeta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti? Može li se uopće vjerovati iznosima površina koji su navedeni u sklopljenim ugovorima o zakupu između Nasada i Rive Liburna ako prilikom podnošenja zahtjeva za dobivanje minimalnih uvjeta nije bilo potrebno priložiti skicu javne površine u zakupu?
Ovaj dio priče o Ledani prvi je prije pet godina javno otvorio bivši gradski vijećnik Mladen Malta, tada još uvijek i predsjednik Udruženja obrtnika Zadar. Potaknut, kako je rekao, upitima kolega ugostitelja i pojedinih građana, Malta je na sjednici Gradskog vijeća od 1. kolovoza 2017. godine postavio pitanje gradonačelniku Dukiću i resornim pročelnicima vezano za korištenje javne površine u Perivoju od strane Ledane. Njegova potraga za odgovorima trajala je dvije sjednice Gradskog vijeća, sve do kraja listopada, no kako na kraju nije bio zadovoljan odgovorima, Malta je 23. studenog 2017. o svemu detaljno obavijestio Općinsko državno odvjetništvo u Zadru kroz „prijavu nezakonitog poslovanja i gospodarenja imovinom Grada Zadra”.
Što im je dakle Malta sve priložio?
Malta je krenuo od ”odokativne metode” i pritom sve brižljivo dokumentirao. Prve informacije o nepravilnostima u Ledani dobio je od svojih kolega ugostitelja i pojedinih građana. Obratili su mu se kao predsjedniku udruženja i gradskom vijećniku upozorivši ga da Ledana koristi veliku površinu Perivoja te da komunalni redari uopće ne kontroliraju rad Ledane, za razliku od ostalih obrtnika koji se suočavaju s čestim nadzorima komunalnog redarstva. Prinijeli su mu pritužbe na račun glasne glazbe koja se pušta u Ledani u kasnim noćnim satima i to na otvorenome što nikome, osim njima, nije dozvoljeno.
Upozorili su ga da Ledana prilikom organizacije koncerata zatvara ulazna vrata u Perivoj te zauzima kompletan prostor Perivoja, podsjetili su ga na brojne padove pijanih gostiju s bedema, na stavljanje šatora bez dozvole konzervatora, na veliki broj prijava raznim inspekcijama nakon kojih se nikada ništa nije promijenilo. „Sve navedeno dovodi do toga da se opravdano posumnja da se u ovom slučaju radi o povlaštenom poslovanju i nelojalnoj konkurenciji koja krši čitav niz zakona i odredbi” piše Mlata zadarskom ODO-u.
I onda ulazi u dokazivanje. Kako bi se osobno uvjerio u ono što su mu kolege i građani prenijeli, Malta je četiri dana prije 3. sjednice Gradskog vijeća 1. kolovoza 2017. otišao u Ledanu popiti kavu (točno u 10.29 sati, prema fiskaliziranom računu). Prvo što mu je upalo u oko je bilo to da se radi o velikoj terasi koju je u dva navrata izmjerio koracima. Ispalo je da Ledana koristi oko 700 kvadrata javne površine, a po ugovoru za tu godinu je imala pravo na 195 kvadrata. Zatečeno stanje Malta je fotografirao te o svemu na sjednici upoznao gradonačelnika i gradske vijećnike. Pritom je od odjela za upravljanje gradskom imovinom, komunalnog odjela i Nasada, zatražio podatke koliko se površine Perivoja koristi, a koliko plaća, i tko sve to nadzire.
Odgovore koje je dobio nisu ga zadovoljili, primjerice, odgovor komunalnog odjela kako komunalni redari nisu primili na znanje predmetne ugovore (između Nasada i Rive Liburna, op.a.) te zbog toga, i pored velikog broja pritužbi, nisu mogli vršiti nadzor nad njihovom provedbom, iako u članku 9. ugovora između Nasada i Rive Liburna o zakupu javne površine, jasno piše da nadzor nad provedbom ugovora vrše komunalni redari.
Kad ih je Malta s tim suočio, iz komunalnog odjela su mu odgovorili da je članak 9. pogreška, jer komunalni redari provode nadzor samo nad ugovorima koje Grada Zadar izravno sklopi s korisnicima javnih površina, a ovdje su ugovor s Ledanom potpisali Nasadi.
Malti je odgovoreno da je korištenje Perivoja Nasadima na neodređeno vrijeme prepustio gradonačelnik Zvonimir Vrančić 2011., te je dobio podatke o ugovornoj površini za 2017. godinu (195 kvadrata). Iz toga je konstatirao da Ledana koristi oko 500 kvadrata veću površinu nego što je plaća, što pomnoženo s visinom sezonskog najma (85 kuna) i četiri mjeseca, iznosi 170.000 kuna, koje se iz njemu nepoznatih razloga ne naplaćuje Rivi Liburna. „Time se svi drugi poduzetnici koji plaćaju cjelokupnu korištenu površinu stavljaju u nepovoljniji položaj”.
Nezadovoljan dobivenim odgovorima, Malta je nastavio svoje istraživanje. Tako je direktora Nasada Lenka Ugrnića pitao: „Zar ne vidite da se radi o puno većoj površini koju koristi Ledana?”, na što mu je on odgovorio kako on tamo baš ne zalazi i da mu se čini kako je to sve u redu i da je to briga i obveza komunalnog redarstva, a ne njegova.
Poslije tog razgovora s Ugrinićem, Malta ponovno odlazi u Ledanu, 26. rujna 2017., opet naručuje piće (10.27 sati, fiskalizirani račun) i još jednom mjeri površinu koju koristi Ledana i još jednom se uvjerava da se radi o površini od 700 kvadrata.
Na idućoj sjednici Gradskog vijeća 2. listopada izražava nezadovoljstvo nepotpunim odgovorima i traži nove nadopune te dobiva odgovor Grada Zadra da komunalno redarstvo nije ovlašteno provoditi nadzor nad ugovorom o zakupu javne površine koje zaključuju Nasadi te traže da Nasadi sami nadziru korištenje javne površine i korigiraju spornu točku 9. iz ugovora.
„Nakon proučavanja cjelokupne dokumentacije moje je mišljenje da Grad u ovom slučaju zapravo prebacuje odgovornost za neodgovorno gospodarenje gradskom imovinom na tvrtku Nasadi”, žali se Malta ODO-u, podsjećajući da nije dobio odgovore za prijašnje ugovore Nasada i Ledane, uvjete pod kojima su sklopljeni, iznosi koji nisu naplaćeni i zašto nisu naplaćeni, pitajući se čija je to odgovornost i kome se tako pogoduje?
Konačno, Malta krajem listopada 2017. iz Grada Zadra dobiva odgovor na prvo pitanje sa sjednice od 1. kolovoza. Odgovor dobiva u obliku zapisnika o izvršenom nadzoru komunalnih redara u Ledani od 17. listopada 2017. godine, uz priložene fotografije stanja javne površine i izrađene skice korištenja površina u Perivoju. Malta izražava čuđenje kako je sad odjednom komunalno redarstvo Grada Zadra ovlašteno nadzirati javnu površinu koju koristi Ledana, kad su mu prethodno odgovorili da provedbu ugovora između Nasada i Ledane nadziru Nasadi. Sam nadzor komunalnih redara za Ledanu je poražavajući...
„U tom nadzoru utvrđena je ukupna površina koja se koristi na dan 17. listopada 2017. i ona iznosi 266 m2 + 82 m2 = 348 m2, iako po ugovoru ta površina bi na taj datum trebala biti 75 m2, što je razlika od 273 m2, i to je u zimskom periodu, a u ljetnom je ona koju uporno tvrdim i dokazujem 700 m2”.
I tu dolazimo do najzanimljivijeg dijela Maltine prijave. Nakon što je konstatirano crno na bijelo da Ledana koristi veću površinu nego što plaća, Malta piše:
„U međuvremenu me u Udruženju tražio gospodin Miho Vuković i predstavio se kao suvlasnik Ledane (premda je provjerom o poslovanju vidljiv samo Branimir Markov, a prethodno je direktor tvrtke Riva Liburna bio Robert Škifić). Tada me nazvala tajnica rekavši kako me treba Miho Vuković i spojila nas, a gospodin Vuković je tražio sastanak tj. kavu. Našli smo se na Trgu u caffe baru Lovre gdje nam se nakon 15 minuta pridružio i Branimir Markov. Zamolili su me da odustanem od daljnjih pitanja vezano za Ledanu, te kako su oni u potpunosti ispravni, premda nisu imali odgovore na neka moja daljnja pitanja i djelomično su priznali neke moje tvrdnje kako im nikad od početka poslovanja nije dolazilo komunalno redarstvo i da bez odobrenja zatvaraju kompletan perivoj tijekom koncerata.”
Malta potom istražiteljima piše kako je po svim dostavljenim prilozima evidentno da se radi o nizu nepravilnosti te da je „lako zaključiti da se radi o privilegiranom poslovanju za razliku od drugih poduzetnika i sprezi s nadležnim institucijama”, te dodaje:
„U međuvremenu sam došao do saznanja kako je neevidentirani suvlasnik gospodin Miho Vuković suprug Marine Dujmović Vuković, bivše sutkinje i predsjednice Prekršajnog suda u Zadru, bivše državne tajnice Ministarstva pravosuđa i sadašnje pročelnice ureda župana Zadarske županije, pa mi postaje jasnije kako se odbacuju prekršajne prijave i koristi politički utjecaj (primjer dovođenja Predsjednice RH prilikom poplave u Zadru baš kod Branimira Markova kojem je poplavila kuća).”
Na kraju Malta moli ODO da ispita sve njegove tvrdnje i dokaze te legalnost postupanja i odgovornost u slučaju Rive Liburna, Nasada i Grada Zadra, kao i ostale činjenice po njihovoj procjeni, te postupe u skladu sa zakonom.
Pet godina kasnije, pitali smo zadarski ODO što je poduzeo povodom Maltine prijave, ali i prijave koju su članovi Akcije mladih podnijeli prošle godine.
- Vezano za vaš novinarski upit izvješćujemo Vas kako u konkretnom slučaju Općinsko državno odvjetništvo u Zadru provodi izvide, te nije donesena konačna državnoodvjetnička odluka – odgovorila nam je Darija Padovan Buškulić, općinska državna odvjetnica.
- Nekih mjesec dana nakon predaje prijava pozvan sam u policiju gdje sam dao svoj iskaz. Desetak dana nakon toga su me opet nazvali iz policije zbog neke dokumentacije koja im je nedostajala. Dostavio sam im traženu dokumentaciju i od tada do danas nitko me više nije zvao. Ni iz policije ni iz ODO-a – kazao nam je Mladen Malta.
Dakle, u pet godina ODO nije bilo u stanju provesti ono što su novinari Zadarskog.hr uspjeli u desetak dana.
Osim toga, Malta im je u svojoj prijavi dao dovoljno materijala i dokaza za opravdanu sumnju da se u Ledani događaju brojne nezakonitosti. Da je u ODO-u bilo imalo volje da u ovih pet godina nešto po tom pitanju napravi, možda bi danas imali i neke presude. Ali od filozofije ”što bi bilo kad bi bilo”, nema velike koristi, a nama ostaje duboko zabrinjavajuća spoznaja da je upravo zbog ovakvih i sličnih petogodišnjih ”izvida” u slučajevima gdje su uključeni utjecajni pripadnici zadarskog establišmenta povezani s politikom, teško narušeno povjerenje javnosti u samostalni rad zadarskih istražitelja.
