Josip Bilaver: Ne vidim kako se netko usuđuje reći da želimo ograditi plaže. To je obično politiziranje. Evo što će biti s prvih šest metara od mora

Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama idućeg će se tjedna naći pred saborskim zastupnicima. Saborski Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu i Odbor za turizam, u petak su dali zelene svjetlo prijedlogu zakona koji bi konačno trebao uvesti reda na pomorskom dobru te zaustaviti njegovu dugogodišnju uzurpaciju i devastaciju.

Samo nekoliko minuta nakon završetka sjednica saborskih odbora predstavnici Možemo! su žestoko napali prijedlog zakona tražeći njegovo povlačenje iz saborske procedure, zahtijevajući od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture da napiše potpuno novi tekst prijedloga zakona.

”Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama omogućuje da naše plaže koje su Ustavom definirane kao opće dobro dano na uživanje svima postane de facto privatno. Umjesto da je svačije, postat će nečije. To nije dobro, jer taj prijedlog dokazuje opasne namjere njegovih autora da korištenje svima dostupnog pomorskog dobra učini nedostupnim na dugi niz godina. Njime bi se omogućila privatizacija obale od strane velikih korporacija i getoiziralo lokalno stanovništvo, odnosno, građani RH” upozorila je između ostalog Iva Kekin iz Zeleno-lijevog bloka.

- Iskreno, ne znam više što bih na to rekao. Na sva pitanja postavljena na saborskim odborima dali smo odgovore i pojašnjenja uz napomenu da je ovo prvo čitanje gdje želimo čuti mišljenja i prijedloge svih zastupnika da bi u konačnici dobili najbolji mogući zakon. Svi se slažemo u nastojanjima da pomorsko dobro mora ostati u općoj uporabi a posebice plaže na koje smo ponosni i koji su jedan od zaštitnih znakova našeg turizma i obale.

Ako nešto i nisu najbolje razumjeli iz teksta prijedloga zakona, ponovit ćemo i u raspravi u sabornici prilikom prvog čitanja, ali ove i slične reakcije koje zadnjih dana vidimo kroz medije od strane raznih političkih aktera, nisu ništa drugo nego pokušaj političkog profitiranja. Međutim, naglašavam da ovaj Zakon nije ideološko pitanje već nešto oko čega bi trebali imati konzenzus jer odlučuje o jednom od naših najvrijednijih resursa, komentira državni tajnik Josip Bilaver, kojem je ministar Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, povjerio zadatak izrade jednog od najvažnijih zakona Plenkovićeve vlade.

Ne treba nam nered

Nakon gotovo 23 godine postojećeg Zakona o pomorskom dobru, čije su manjkavosti dovele do katastrofalnog stanja duž obalnog pojasa od Istre do Prevlake, aktualna se Vlada konačno odlučila na izradu potpuno novog zakona. Opozicija od početka u tome vidi nečasne namjere u cilju tobožnje privatizacije obale, a Bilaver već više od pola godine nastoji ukazati da su namjere iskrene a proces izrade zakona transparentan, te da zakon izravno štiti interese svih građana, općeg dobra i same države.

- Mislim da smo napravili zaista dobar prijedlog zakona i da će svatko dobronamjeran pozdraviti donošenje ovog zakona. Nikome tko ima dobre namjere ne bi trebalo biti u interesu da se ovakav zakon ne donese – kaže Bilaver na početku našeg trećeg intervjua za Slobodnu Dalmaciju u zadnjih šest mjeseci na temu novog Zakona o pomorskom dobru.

- U izradu zakona pokušali smo uključiti što širu skupinu društva i stvarno smo imali namjere donijeti najbolji mogući zakon. Ali ne mogu se oteti dojmu da su oni koji su protiv ovog zakona zapravo protiv uvođenja reda na pomorskom dobru. Sve na to ukazuje. Rasprava koja se zadnjih dana vodi u javnosti od strane pojedinaca iz pojedinih udruga i pojedinih oporbenih zastupnika je uistinu postala bizarna.

SDP ‘u ništa’

Po čemu je postala bizarna?

- Ako vam netko primjerice kaže da se novim zakonom omogućava ograđivanje plaža, a mi jasno kažemo u članku 79. stavak 4 “Morske plaže moraju biti dostupne svima pod istim uvjetima”; u članku 80 stavak 3 “Zabranjeno je dohranjivati i ograđivati prirodne plaže”; u članku 83 stavak 3 “Javna morska plaža ne smije se ograditi”; u članku 84 stavak 3, “morska plaža ispred hotela, kampa ili turističkog naselja ne smije se ograditi”, onda ne vidim kako se netko usuđuje reći da mi želimo ograditi plaže!

Zbog toga je postalo neobično objašnjavati i stalno se vraćati na ista pitanja, na iste teme koje su ili obrađene u zakonu kako treba ili ih u zakonu uopće nema. Tako da su i ove presice koje SDP održava u zadnje vrijeme u gradovima na obali totalno promašene. Kada slušate što govore očito je da nisu pročitali što piše u prijedlogu zakona. Jer da su pročitali što piše onda bi svatko normalan mogao samo pozdraviti ono što u njemu piše. Ostavljam mogućnost da se pojedine odredbe detaljnije obrazlože ali bit Zakona je da nema govora o nikakvoj privatizaciji ili ograničenju dostupnosti uporabe pomorskog dobra.

Jesu li se zastupnici i članovi SDP-a iznijeli svoje prigovore na zakon tijekom javnog savjetovanja?

- Svi su imali priliku sudjelovati u javnom savjetovanju, pa i oporbene stranke, ali od njih nismo dobili nijedan komentar. U procesu saborske rasprave, između dva čitanja, mogu dati svoje prijedloge, a nakon toga mogu dodati i svoje amandmane. Ukoliko bude prijedloga koji su u nacionalnom interesu svakako ćemo ih razmotriti, ali tražiti povlačenje zakona iz procedure je neodgovorno i ide na ruku nastavku devastacije naše obale.

Radikalni prijedlozi

Što je pokazalo javno savjetovanje, jeste li neke prijedloge usvojili u tekst zakona?

- Tijekom javnog savjetovanja dobili smo nekoliko stotina prijedloga, međutim, sve njih se moglo svrstati u nekoliko kategorija. Sve ono što je bilo logično i što smo smatrali da je dobro za naše stanovništvo, za očuvanje pomorskog dobra, za razvoj gospodarstvo smo prihvatili.

Koliko je bilo takvih prijedloga?

- Bilo ih je nekoliko, primjerice dobili smo zahtjev od nekih jedinica lokalna samouprave da se planom upravljanja pomorskim dobrom dozvole za korištenje plaža daju natječajem ne na četiri nego na rok od pet godina, i mi smo ga prihvatili. Prihvatili smo i zahtjev sportskih luka koje potiču razvoj vrhunskog sporta da njihova naknada za koncesiju ne bude duplo veća od one na tržištu, nego da bude u skladu s tržišnim cijenama. Međutim ogroman broj prijedloga je bio napisan kao komentar, a ne kao konkretan prijedlog. Puno njih je osim toga bilo napisano kao pitanje koje bi trebalo rastumačiti. Mi smo na sve te prijedloge odgovorili, međutim, moram napomenuti da je bilo i totalno radikalnih prijedloga koji bi uopće zabranili bilo kakvo raspisivanje koncesija te uređenja i održavanja plaža kao takvih, na što mi kao odgovorna Vlada jednostavno ne možemo pristati.

Ograničenja i iznimke

Vratimo se temama koje su okupirale javnost, primjerice, prigovoru oko ograničenja prava pristupa i korištenja pomorskog dobra, odnosno isključenja javnosti s tog prostora, što je doživljeno kao privatizacija općeg dobra. U kojim se to situacijama predviđa?

- To smo ponovili nekoliko puta, članak 11 jasno kaže da se na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelje koncesije te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi sukladno prostornim planovima. Mi smo, kažem, pojašnjavali, a možemo pojasniti dodatno, to se odnosi isključivo na vojne luke, LNG terminale, brodogradilišta, na dijelove javnih luka u kojima imate granični prijelaz i carinski nadzor, gdje ni sada nije omogućena opća upotreba takvog prostora.

Mi u zakonskom tekstu nismo htjeli nabrajati sve te mogućnosti da si ne bi zatvorili vrata u budućnosti ako se pojavi nešto drugo a što je, važno je za naglasiti, od strateškog interesa za RH. Primjerice, o LNG terminala prije deset godina nitko nije razgovarao, a on je sada postao aktualnost koja nam je pomogla da se Hrvatska definira kao regionalno čvorište i regionalno energetsko središte. Ne znamo hoće li se takav primjer ponoviti u budućnosti, ali na ovakav način, gdje smo stavili naglasak na strateški nacionalni interes, smo jasno dali do znanja na koji se to dio odnosi. Prema ovom prijedlogu zakona, ne postoji mogućnost da bilo koji privatnik dođe u posjed pomorskog dobra za njegovu eksploataciju, a to je najvažnije.

Dodatno, članak 48 definira posebnu upotrebu pomorskog dobra i tu nema nigdje spomena privatnih interesa nego interesa javnih tijela, jedinica lokalne samouprave kod izgradnje ceste, željezničke pruge, mostova, kanalizacije, energetske i elektroničku komunikacije, zbog sigurnosti plovidbe...

Prigovori HAZU-a

Što je s prigovorom HAZU da prijedlog zakona nije u skladu s Ustavom i direktivom Europske komisije. Kažu da je prije izrade novog zakona trebalo napraviti prostorni plan pomorskog dobra. Kako to komentirate?

- Tijekom javnog savjetovanja nama nije došao nijedan prijedlog HAZU. Čuo sam za jedan okrugli stol koji je HAZU organizirao u Zagrebu prije donošenja prijedloga zakona na koji Ministarstvo mora nije bilo pozvano da sudjeluje. Međutim, naglašavam, Ministarstvo nije nadležno za donošenje prostornih planova, mi smo prije svega zaduženi za definiranje, zaštitu i korištenje pomorskog dobra. Ali, uvažavajući instituciju HAZU, mi u Ministarstvu ćemo rado organizirati sastanak sa predstavnicima HAZU te čuti i njihove prijedloge.

HAZU misli na strateški dokument koji bi bio okvir za donošenje ovakvog zakona?

- Moguće, ali to ne isključuje jedno drugo. Ovaj zakon je bilo prijeko potrebno donijeti čim prije. On 23 godine nije mijenjan, svjesni smo devastacije na dijelu pomorskog dobra, svjesni smo zlouporabe pomorskog dobra, svjesni smo toga da imamo nekoliko ograđenih plaža na Jadranu gdje nije dozvoljen pristup za sve građane i mi nismo htjeli čekati donošenje drugih akata da bismo spriječili stvari koje se trenutačno događaju. S ovim smo zakonom odgovorili na svaka pojedina pitanja s kojima smo se susretali u prošlosti i u provedbi postojećeg zakona, koji je u nekim dijelovima dobar, a drugim dijelovima je tražio doradu i određene izmjene.

Plaže za bolnice

Ostanimo na trenutak još na temi plaža, ipak će na nekima biti uveden ograničeni pristup, dakle neće biti za opću upotrebu. O kakvim se to plažama radi?

- S obzirom na funkciju i model upravljanja uređene morske plaže u članku 82 smo definirali javnu morsku plažu, plažu ispred hotela, kampova i turističkih naselja te morske plaže za posebne namjene. Naglašavam da su i plaže ispred hotela, kampova i turističkih naselja također javne plaže te ako je potrebno i to dodatno definirati u konačnom prijedlogu zakona. To znači da se ni te plaže ne smiju ograđivati niti na bilo koji drugi način onemogućavati pristup takvim plažama, kako je i definirano u članku 84 stavak 3. Tu ćemo tijekom saborske rasprave, a moguće i između dva čitanja, dodati definiciju koje su to posebne namjene. To su, primjerice, nudističke plaže gdje nije moguće biti bez ograničenja pristupa, plaže za pse te plaže za bolnice u sustavu javnog zdravstva. Primjerice, na otoku Ugljanu imamo bolnicu za liječenje osoba s psihičkim oboljenjima. Ispred bolnice postoji plaža koju pacijenti, na dosadašnji način, uopće ne mogu upotrebljavati za potrebe svog liječenja. Ne govorimo dakle o privatnim nego javnim bolnicama.

Kritike da se zakonom stvaraju nove klasifikacija plaža na hotelske, kamp i za turističke sadržaje koje se na taj način povezuju u funkcionalnu cjelinu kroz koncesije?

- U sadašnjem zakonu, ponavljam, plaže nisu bili ni spomenute ni definirane. Mi s novim zakonom, pod jedan, zabranjujemo dohranjivanje i ograđivanja prirodnih plaža. Pod dva, da bi jedinice lokalne i regionalne samouprave lakše upravljale s plažama, mi smo ih klasificirali. Prihvatili smo i komentar iz javne rasprave vezano uz nazive.

Naš prijedlog hotelska plaža, kamp plaža ili plaža uz turističko naselje, izmijenili smo i stavili da su to plaže ispred hotele, ispred kampova i turističkih naselje, što u konačnici ništa ne mijenja u njihovoj upotrebi. Zašto? Zato što u članku 84 stavak 3 gdje se plaže definiraju jasno kažemo da nije dozvoljeno da se morska plaža ispred hotela, kampa i turističkih naselja ne smije ograditi, niti na bilo koji način ograničiti njena uporaba. Tu smo dali odgovor svima koji su nas optuživali za pogodovanje.

Pravo na koncesije

Tvrdite dakle da je novi zakon znatno rigorozniji u odnosu prema budućim korisnicima pomorskog dobra nego sadašnji?

- Svakako, upravo zato ne shvaćam dio oporbe koji iz ovoga pokušava izvući nekakvu političku korist jer svatko tko vidi što piše u zakonu, tko se razumije u ovu materiju, shvaća da su nastupili s promašenom tezom.

Koliko je javna kritika zakona bila plod nezadovoljstva određenih interesnih skupina koje su bile dio radne skupine za izradu prijedloga zakona, ali nisu se u potpunosti s njim suglasile?

- Kod izrade zakona vodili smo se načelom javnog interesa i načelom nacionalnog interesa. Iskreno želim vjerovati da onima kojima smo ovim prijedlog zakona stali na žulj nemaju utjecaja na politiku niti na ponašanje SDP-a ili bilo koje oporbene strane.

Jedan od prigovora se odnosio na navodnu mogućnost založnog prava na pomorskom dobru?

- Ovaj zakon ne uređuje pitanje založnog prava na pomorskom dobru, već o zalogu o pravu na koncesije. Naime, koncesija je pravo kojima koncesionar može raspolagati u okviru dopuštenim zakonom. Založno pravo je uređeno Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje propisuje da se zalog može steći na pokretnoj ili nepokretnoj stvari ili pravu. U konkretnom slučaju to pravo je pravo na koncesiju, a samo založno pravo se ne upisuje u zemljišne knjige, već u upisnik koncesija.

Založno pravo na koncesijsko pravo je gospodarska kategorije i njega koncesionar može koristiti, ali to ne znači da u zalog stavlja pomorsko dobro kao takvo. Tvrtka koja dobije koncesiju može biti prodana, može s koncesijom slobodno raspolagati i ne vidim bilo koji način kako se tako može privatizirati pomorsko dobro, kao što to kritičari kažu. Ovaj zakon to isključuje u bilo kojem pogledu.

Tko će sve moći provoditi izvlaštenje na pomorskom dobru i s kojom namjerom? Hoće li to moći raditi privatni investitori za potrebe, primjerice, izgradnje hotelskog objekta?

- Izvlaštenje se može provoditi isključivo ako je u interesu RH. Govorimo o izgradnji komunalne infrastrukture. U tim slučajevima jasno je propisana procedura, a postupak izvlaštenja nadgleda DORH. Naš zajednički stav je da na minimalno šest metara pomorskog dobra o morske crte nema govora o privatnom vlasništvu. Taj obalni pojas je isključivo javno dobro u općoj upotrebi, na kojoj vlasnik nije ni RH. U tom dakle dijelu pomorskog dobra kod izvlaštenja nema govora o nikakvoj nadoknadi, a ponavljam, izvlaštenje se može raditi isključivo zbog općeg i javnog interesa, kad je u pitanju recimo izgradnja kanalizacije.

Što će to, primjerice, značiti znači za Murterine na Kornatima, koji su vlasnici parcele do mora? Hoće li im se oduzimati prvih šest metara obale?

- Granica pomorskog dobra još uvijek nije svugdje uređena, ukoliko se ide u uređenje takav prijedlog daje županijsko povjerenstvo u skladu s mišljenjem DORH-a te konačno šalje Ministarstvu mora, koje opet prikuplja mišljenje svih tijela državne samouprave, uključujući Ministarstvo graditeljstva i DORH-a, te na temelju zajedničkog mišljenja donosi konačnu granica.

Zaštićenih šest metara

Dobro, no intencija je da država bude “gospodar” svih tih prvih šest metara na pomorskom dobru?

- To je ono što mi cijelo vrijeme naglašavamo. U tih šest metara nema građenja ni raspolaganja s imovinom. Svi mi imamo razumijevanje za naše otočane, pa i Murterine, ali moramo jasno podvući crtu da najmanju devastaciju na pomorskom dobru rade domaći ljudi. Ograđivanje i gradnje velikih objekata najčešće poduzimaju oni koji ovdje dođu i misle da na našoj obali mogu raditi što ih je volja.

Što je s pitanjem vlasništva na pomorskom dobru koje je tijekom pretvorbe i privatizacije završilo kao temeljni kapital nekih tvrtki ili nautičkih marina? Hoće li ih država obešteti za njihova ulaganja i objekte?

- U dogovoru s DORH-om, a na temelju sudske prakse, zauzeli smo stav da su korisnici i vlasnici takvih objekta tijekom godina amortizirali svoja ulaganja na pomorskom dobru. Dakle, neće biti nikakvih naknada, a imovina na prostoru pomorskog dobra, uključujući i objekte, bit će predana u ruke države.

Tijekom javnog savjetovanja nije došlo do izmjene kaznenih odredbi u smislu visine kazni i odgovornosti gradonačelnika, načelnika i župana za stanje na pomorskom dobru? Komunalni redari će nadgledati stanje na pomorskom dobru?

- U tom dijelu je sve ostalo isto kao što smo predložili. Znači podjela odgovornosti za stanje na pomorskom dobru na jedinice lokalne samouprave, te uvođenje oštrih sankcija za bespravne graditelje i devastatore koje će ići do 130 tisuća eura.