U utorak, 3.srpnja, djelatnici Županijske lučke uprave Zadar (ŽLU) ucrtali su brojeve komunalnih veznih mjesta u luci od lokalnog značaja u mjestu Brgulje na otoku Molatu.
To jedan od prvih koraka na početku procesa upravljanja komunalnim vezovima u ovoj mjesnoj lučici od strane ŽLU. U slučaju mandrača u Brguljama ŽLU će, kao i u drugim mjestima, poštivati stare raspodjele komunalnih vezova koje su mještani koji žive u mjestu odavno dogovorili s tim da će se izmjene dogoditi jedino u slučaju korištenja više vezova od strane istog korisnika. ŽLU je prošlog mjeseca u Brguljama zaposlila jednog djelatnika koji će voditi računa o redu u luci te naplaćivati vezove u tranzitnom dijelu luke, što je u ovoj turističkoj sezoni zapravo i jedini prihod od nautičara kojeg se u tom mjestu uprihoduje.
Naime, Brguljska uvala je omiljena među nautičarima, a prijašnjih godina koncesionar, lokalna Poljoprivredna zadruga, u njoj je postavila i napaćivala oko 70 vezova na plutačama. Ove godine, čini se, sezona će proći bez plutača u Brguljskoj uvali, kao što je to slučaj i na Silbi, u uvali Sv. Ante, također omiljenoj luci turista na plovilima i na dva koncesijska polja na Olibu.
Naime, zbog toga što je Zadarska županija već lani zakasnila s raspisivanje natječaja za ta koncesijska polja, nakon što je istekla koncesija prijašnjim koncesionarima, pa se natječajna procedura rastegnula skoro do ljeta, uslijedio je žalbeni postupak na donesena rješenja zainteresiranih tvrtki koje koncesiju nisu dobile. U ovom trenutku njihove su žalbe na rješavanju u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastukture, a s obzirom na 'brzinu' i (ne)razumijevanje života na otocima spore državne adminstracije čini se da od bova u Brguljama, Silbi i Olibu ove turističke sezone neće biti ništa. A to znači i znatno manje nautičara i prihoda od njihove potrošnje.
Županijska lučka uprava, doduše, nema nikakve veze s koncesijama na moru, ali pod svoju je ingerenciju još 2015. godine dobila ukupno 114 luka otvorenih za javni promet, od čega su četiri luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, osam luka od županijskog značaja i 104 luke od lokalnog značaja, među kojima je i ova u Brguljama.
ŽLU već odavno gospodari s nizom luka i lučica u gradu Zadru, a samo u prošloj godini potpisani su ugovori s korisnicima komunalnih vezova za čak 30-ak mjesnih lučica – od otoka Ugljan i Pašman do Privlake. U svim su tim lučicama zaposleni djelatnici koje vode računa o sigurnosti i redu, a tarife za vezove u tim lukama su relativno prihvatljive, uglavnom oko 50 kuna po dužnom metru plovila godišnja. "Elitnu" cijenu imaju samo dvije "elitne" lučice u Zadru – uvala Foša u kojoj je cijena od svibnja ove godine 200 kuna po metru dužnom godišnje, što je poskupljenje od 100 posto, te uvala Jazine s cijenom od 150 kuna, što je poskupljenje od 50 posto.
Svibanjsko podizanje cijena u te dvije luke je, naravno, izazvalo revolt korisnika, ali teško da će se zbog toga cijene smanjiti. Za one kojima je godišnji vez preskup uvijek postoji mogućnost zamijene veza iz skuplje u jeftiniju lučicu.
Za ovu godinu ŽLU predviđa ispisvanje brojeva za stalne vezova i njihovu naplatu u još najmanje desetak lokalnih luka, uglavnom na zadarskim otocima. Ta Uprava, po zakonskoj obavezi, vraća 30 uprihodovanih sredstava od naplate lučke pristojbe jedinicama lokalne samouprave koje su dužne taj svoj dio uložiti u infrastrukturu luka u kojima je pristojba naplaćena.
Zato će biti zanimljivo pričekati i vidjeti hoće li grad Zadar kojem pripada velik dio lokalnih lučica i na otocima pod njegovom upravom, a ne samo u gradu, ulagati u infrastukturu u tim lukama ili će se ta sredstva "utopiti" u zakutcima gradskog proračuna. Otočani ionako nisu bili zadovoljni činjenicom da s njihovim lučicama upravlja neko drugo, ne-otočno tijelo odnosno ustanova jer su sav prihod, makar za njega praktički nije bilo zakonske osnove, mjesta, preko svojih mjesnih odbora ili zadruga, ulagali u svoja mjesta, u infrastukturu za koju su procijenili da im najviše treba.
Lokalni političar izlobirao Mul na Silbi?
Zanimljivo, u cijeloj ovoj priči o vezovima i privezivanjima na otocima i priobalnim mjestima koje je u cjelosti preuzela ŽLU jedna luka nije ušla u taj sustav. To je luka Mul na na sjevernoj strani Silbe. Grad Zadar je, iz nekog nepoznatog razloga, svojim prostornim planom tu luku otvorenu za javni promet prenamjenio u luku posebne namjene kojom ŽLU ne može upravljati, iako je do 2015. upravljao. Sada je atraktivna lučica na Silbi sa svojim komunalnim ali i tranzitnim dijelom "čardak ni na nebu ni na zemlji" s kojim ne upravlja nitko niti tko vodi računa o lučkoj infrastukturu.
Kažu, jedan je lokalni političar iskoristio svoj autoritet i tko zna za koga i zbog koga izlobirao da luka Mul ostane van uobičajenog sustava, odnosno ingerenciju ŽLU pod kojom je svih svih ostalih 114 luka na zadarskom području.