U Hrvatskoj je u prošloj 2022. godini u zdravstvenim ustanovama učinjeno gotovo osam tisuća pobačaja (točnije 7984), što je najveća brojka u proteklih šest godina, odnosno u razdoblju od 2016. do 2022. godine i ukupno 272 prekida trudnoće više nego godinu ranije.
Prema podacima za prošlu godinu koje je u najnovijem izvješću objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), putem individualnih prijava u Bazu podataka o pobačajima unutar Nacionalnog javnozdravstvenog informacijskog sustava (NAJS) prijavljeno je 5958 pobačaja, što je porast u odnosu na godinu ranije od 3,7 posto. U ukupnu je brojku pribrojeno još 2026 pobačaja koji nisu prijavljeni unatoč zakonskoj obvezi, ali su evidentirani u Bazi podataka o hospitalizacijama unutar NAJS-a.
Dok su 2021. godine najučestaliji razlozi prekida trudnoće bile "abnormalnosti ploda", lani su na prvo mjesto po udjelu u ukupnom broju pobačaja skočili legalno inducirani pobačaji na zahtjev kojih je bilo 38,1 posto, dok je "abnormalnosti ploda" na drugom mjestu s udjelom od 32,1 posto, a na trećem spontani pobačaji (20,8 posto) itd. Broj namjernih pobačaja u 2022. godini iznosio je 3038, što je 367 više nego godinu ranije, odnosno 9 na 100 poroda, dok je obje prethodne godine (2021. i 2020.) taj omjer iznosio 7,3 na 100 poroda.
– Prosječna stopa namjernih pobačaja u Hrvatskoj iznosila je u 2022. godini 382,3 na 100.000 žena generativne dobi, što predstavlja porast u odnosu na prethodnu godinu kada je prosječna stopa iznosila 333,3 na 100 tisuća žena generativne dobi – navode još iz HZJZ-a.
Gledano prema županijama prebivališta žene, prošle su godine najviše stope legalno induciranih pobačaja na 100.000 žena generativne dobi zabilježene u Karlovačkoj (749,1/100.000) i Međimurskoj županiji (696,9/100.000). Splitsko-dalmatinska županija nalazi se na dnu te ljestvice sa stopom namjernih pobačaja 161 na 100.000 žena generativne dobi.
Legalno inducirani pobačaj lani je najčešći bio među ženama dobne skupine od 30 do 39 godina (44,5 posto), a na drugome je mjestu dobna skupina 20-29 godina (37,3 posto).
HZJZ je lani evidentirao i 62 legalno inducirana pobačaja u maloljetnica (do 18. godine života, od kojih su dvije imale ispod 15 godina), što je u ukupnom broju namjernih pobačaja udio od dva posto. To je značajan porast u odnosu na 2021. godinu kada ih je zabilježeno 44 ili 1,6 posto u ukupnom udjelu.
U mladih djevojaka od 18 do 20 godina lani su evidentirana još 124 legalno inducirana pobačaja, dok ih je godinu ranije u toj skupini bilo 94.
Među legalno induciranim pobačajima učinjenima na zahtjev žene lanjske godine u čak 76,3 posto slučajeva (1432) prije začeća nisu korištene nikakve kontracepcijske mjere, u oko 16 posto je nepoznato je li bilo kakve zaštite, dok je u ostalih bilo nekih oblika sprječavanja začeća (npr. 64 ili 3,4 posto koristilo je kondom).
U 39,3 posto prijavljenih slučajeva namjernih prekida trudnoće podaci o bračnom statusu žene su nepoznati, trećina (32 posto) je bila u braku, svaka peta bila je neudana, 4,7 posto udovice, 2,5 posto razvedenih, a 0,4 posto u izvanbračnoj zajednici. Velika većina (oko 91 posto) prijavljenih namjernih pobačaja učinjeno je u prvih deset tjedana trudnoće.
Dodajmo i kako službeni podaci govore kako u 2022. godini u zdravstvenim ustanovama nije zabilježen niti jedan slučaj smrti od posljedica pobačaja. Zbog komplikacija uzrokovanih pobačajem prijavljene su 372 hospitalizacije.
Iako struka upozorava kako bi neslužbeni broj učinjenih abortusa u nas mogao biti i trostruko veći od službenih brojki (jer mnogo žena, primjerice, zbog stigmatizacije odlaze na postupak izvan naših granica), Hrvatska se prema službenoj statistici, kada su u pitanju namjerni pobačaji, još uvijek nalazi u donjem dijelu europske ljestvice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....