Svoj spomenik na biogradskoj rivi idućeg će tjedna dobiti "otac biogradskog turizma". Riječ je o Vaganu Meliku Karaganjanu, arhitektu iz Armenije, koji je 1933. u Biogradu na Moru izgradio prvi hotel, nazvan Grand hotel Ilirija.
Autor spomenika je kipar Stefan Bintintan iz Alba Iulie u Rumunjskoj, grada prijatelja Biograda. Spomenik će biti otkriven u subotu 21. rujna na rivi, nedaleko spomenika Ivanu Pavlu II koji je postavljen ovoga ljeta.
Priča o Vaganu Meliku Karaganjanu i njegovom putu do Biograda zaslužuje filmski scenarij. U Prvom svjetskom ratu bio je na strani carske vojske a zatim se priključio protuboljševičkim snagama, takozvanoj Bijeloj armiji. Preko Krima je stigao u Srbiju gdje je najvjerojatnije osnovao građevinsku tvrtku. U Biograd dolazi kada njegova tvrtka dobiva posao izvođenja radova na gradnji Banovinske bolnice 1932. godine, današnje specijalne ortopedske bolnice, budući da se Zadar nalazio pod talijanskom upravom.
Nakon završetka izgradnje i otvaranja bolnice 1933. godine Karaganjan je odlučio ostati u Biogradu i uložiti vlastiti kapital u gradnju hotela Ilirija na zemljištu koje se u Biogradu nazivalo Tolićevo gumno, prema vlasnicima obitelji Tolić. Tijekom 1934. godine Karaganjan je od biogradske općine kupio električnu centralu te je njezinim tehničkim usavršenjem elektrificirao Biograd i okolicu. Nakon završetka Drugog svjetskog rata komunističke vlasti uhitile su Karaganjana i optužili ga za "spekulaciju i gospodarstvenu sabotažu.“
U lipnju 1945. oduzeta mu je privatna imovina u korist države te je osuđen na deset godina prisilnog rada u radnom logoru u Vrani na bivšem kraljevskom poljoprivrednom dobru. Nakon žalbe, kazna mu je smanjena na sedam godina te je nakon odsluženja, zajedno sa suprugom Ivicom (Iva) Čeprilo, preselio u Beograd gdje je 1977. godine i umro. U Biograd je došao 1971. godine na otvaranje novog hotela Ilirija podignutom na mjestu staroj hotela.
Prema kazivanju starih Biograjaca, koji se sjećaju lika i djela Vagana Melika Karaganjana, armenski je arhitekt često sjedio na biogradskoj rivi okrenut prema Pašmanu, Kornatima te otočićima Plancu i Sv. Katarini. Oduševljen prirodnim ljepotama i položajem grada, na je mjestu rekao: Ja ću od ovoga grada napraviti jugoslavensku Nicu." Spomenik rumunjskog kipara ga upravo tako i prikazuje, kako sjedi na biogradskoj rivi s pogledom prema oatocima, a proed njega je starinski fufer kao simbol čovjeka svjetskog putnika.
Karaganjan je osnovano i Društvo za poljepšanje mjesta i unapređenje turizma “Soline”. Na otočiću Katarini, na njegovu sjevernom dijelu, htio je izgraditi kockarnicu i u Biogradu podići više hotela za bogatu klijentelu. Zahvaljujući svojim vezama u Biograd je dovodio poznate osobe iz javnog i kulturnog života, poput čuvenog srpskog komediografa Branislava Nušića, ministre jugoslavenske vlade, diplomate, a osobito glasovite domaće i strane muzičare i pjevače svjetskog glasa kao što je bila čuvena hrvatska operna pjevačica Zinka Kunc koja je nastupila u hotelu Ilirija 1934. godine.
Na otkrivanje spomenika pozvan je i veleposlanik Armenije u Hrvatskoj Ashot Hovakimian.