StoryEditor
Svijetclintonov protukandidat

Umro američki senator Bob Dole, koji je tragao za žrtvama rata u bivšoj Jugoslaviji: Srbi ga zovu albanskim lobistom, a Tuđman ga je čudio i ljutio

Piše S.K.
5. prosinca 2021. - 22:46

U nedjelju je u 99. godini umro Bob Dole, dugogodišnji senator iz Kansasa i republikanski predsjednički kandidat na američkim izborima 1996. godine, na kojima je izgubio od Billa Clintona.

U veljači je bilo objavljeno da mu je dijagnosticiran rak pluća u odmaklom stadiju i da će početi s liječenjem.

Bob Dole, koji je stasao u doba Velike depresije u SAD-u 30-ih godina, potom sudjelovao u Drugom svjetskom ratu, na političkoj sceni SAD-a proveo je cijelu karijeru. "Vjerno je služio SAD-u 79 godina", u priopćenju povodom smrti istaknula je Zaklada Elizabeth Dole.

image
S Billom Clintonom 2000. godine
Shawn Thew/AFP

Bob Dole bio je izrazito aktivan početkom devedesetih kada je, kako bilježi Hrvatska enciklopedija, "podupirao američko uključivanje u okončanje rata u bivšoj Jugoslaviji". Njegovi govori i izjave bili su često prenošeni na Hrvatskoj televiziji, a u Hrvatskoj je imao status prijatelja.

Ipak da nije sve bilo tako svijetlo, svjedoči i tekst Vlade Vurušića u Jutarnjem listu iz studenoga 2010. o knjizi komentatora i vanjsko političkoga savjetnika Tomislava Jakića “Nisam zavijao s vukovima - sjećanja otrgnuta zaboravu”

image
Franjo Tuđman razljutio je Dolea 1998. godine
Vedran Peteh

"Jakić sa zgraženjem piše u knjizi kako se Tuđman po SAD-u vozio u dvije bijele iznajmljene limuzine s crvenim tapecirungom koje su svima padale u oči jer takva vozila, doznao je Jakić, iznajmljuju “bogati crnački skorojevići za svadbe”. Kada je Tuđman bio s Bobom Doleom, u ono vrijeme najpoznatijim članom američkog parlamenta, ovaj ga je ispratio do auta i u nevjerici upitao: - Je li to vaš automobil? - na što je Tuđman, s očitim ponosom, odsječno odgovorio “Yes”, piše Vurušić.

NIJE HTIO IĆI NA PALE, a došao je do dosjea 393 Hrvata nestala iz Vukovara

Da se vidi spektar Doleova rada na ovoim prostorima ilustrativan je tekst Michaela Kellyja iz New Yorkera od 8. veljače 1998. godine.

"Međunarodna komisija za nestale osobe, uključujući svog predsjednika, bivšeg senatora Boba Dolea, otputovala je u bivšu Jugoslaviju radi utvrđivanja činjenica kako bi se sastala s predstavnicima obitelji nestalih i političkim čelnicima kako bi izvršila pritisak. No, unatoč skromnim ciljevima putovanja, postojao je veliki jaz između onoga što je komisija radila – ono malo što je imala ovlasti – i onoga što je zapravo bilo potrebno da se riješi pitanje nestalih.

image
 Senator Dole u Vukovaru u travnju 1998.
 
Vlado Kos/Cropix

Postoje slojevi i slojevi političkih i forenzičkih prepreka pronalaženju i identificiranju nestalih. Dole i njegovi kolege povjerenici - Max van der Stoel iz Haaga; Cornelio Sommaruga, predsjednik Međunarodnog odbora Crvenog križa; i Sahabzada Yaqub-Khan, bivši ministar vanjskih poslova Pakistana—slušali su očajna svjedočanstva obitelji.

Dole je malo obećavao u glavnim gradovima koje je posjetio, Sarajevu, Beogradu i Zagrebu. Sastanci povjerenstva sa šefovima država zapravo nisu nigdje doveli. U Sarajevu se komisija odvojeno sastala s dvojicom od tri člana tročlanog Predsjedništva BiH, koji nisu razgovarali. Treći, srpski član Predsjedništva tražio je da se Dole i ostali povjerenici sastanu s njim na Palama, za koje Srbi kažu da je glavni grad države Republike Srpske. Dole je, prepoznajući da se radi o smicalici da se legitimira ideja da područje Bosne koje drže Srbi, čini državu, dao Srbima rok da se pojave u Sarajevu. Pokazali su se, ali sastanak nije proizveo ništa osim pristojnog razgovora.

image
 Dole sa suprugom Elizabeth u predsjedničkoj kampanji 1996.
Stuart Cahill/AFP

Posljednji sastanak, s hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, prerastao je u svađu, a Dole se razočaran vratio u Washington. Ali barem je sastanak u Beogradu sa Slobodanom Miloševićem, predsjednikom onoga što je bila Srbija, a sada Savezna Republika Jugoslavija, dao konkretan rezultat: objavljivanje dosjea o oko tristo devedeset i troje Hrvata koji su nestali iz pogranični grad Vukovar od srpsko-hrvatskog rata 1991. godine. Bila je to sitnica, ali bilo je nešto", napisao je Kelly u New Yorkeru.

Bob Dole ostavio je značajan trag u zemljama bivše Jugoslavije. U travju 2014 on i Michael Schumacher izabrani su za počasne građane Kantoina Sarajevo. I sada je Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine u poruci sućuti napisao:

image
Uz stranačkog kolegu Georgea W. Busha 2004.

 
Tim Sloan/AFP

“Odlazak senatora Dolea veliki je gubitak za slobodu i demokraciju u cijelom svijetu, te posebno za nas u Bosni i Hercegovini. Nikada nećemo zaboraviti veliku podršku koju je senator Bob Dole pružao državi Bosni i Hercegovini u njenim najtežim trenucima i u vremenu borbe za njen suverenitet i teritorijalni integritet. Senator Bob Dole jasno je razlikovao one koji se bore za međunarodno priznatu državu i odmetnike od međunarodnog prava, i bio je jedan od najsnažnijih glasova o istini naše pravedne borbe. “Zahvalni smo mu što je poslije agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu nebrojeno puta ukazivao na svu pogubnost destruktivnih politika unutar Bosne i Hercegovine koje su ugrožavale mir, sigurnost i prosperitet građana i države”, zapisao je Komšić, prenosi N1 BiH.

image
 Bob Dole 2019. godine 
Brendan Smialowski/AFP

U nekrologu u srpskim Novostima, uz agencijske vijesti o smrti, zapisana je tek rečenica "Bob Dole bio je jedan od najistaknutijih albanskih lobista".

Američki senator očito je zagovarao demokratske vrijednosti i ostavio upečatljiv trag o kojem će se još raspravljati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. siječanj 2022 12:06