Emmanuel Macron i Olaf Scholz vode dva najveća gospodarstva Europske unije, francusko i njemačko, a dvije zemlje dijele granicu u dužini od oko 450 kilometara. No, kada se radi o zaštiti Europe od globalnih prijetnji, dva susjeda znaju djelovati kao da žive na različitim planetima, piše Jutarnji.
Na gospodarskom forumu Berlin Global Dialogue u Berlinu, francuski je predsjednik u četvrtak upozorio da bi EU "mogla umrijeti" i da će, ako nastavi s "klasičnim" programom slobodne trgovine, "nestati s tržišta" za dvije ili tri godine. Iznio je stav da bi Europa trebala prihvatiti više protekcionističku agendu ako želi preživjeti. Njemački kancelar Scholz je u međuvremenu tvrdio da nastojanje da se europske industrije zaštite od nepoštene trgovinske prakse "ne smije dovesti do toga da sami sebi naštetimo". Njemačka je u petak, kako prenosi BBC, glasovala protiv novih carina EU-a na kineska električna vozila, nakon što je Scholz intervenirao kako bi pooštrio protivljenje svoje zemlje tom potezu.
Velike carine će tako ipak biti nametnute nakon što je većina država članica podržala planove, nadglasavši protivljenje Njemačke. Za zaustavljanje tog plana bila je potrebna većina od 27 država članica, što se nije dogodilo na glasovanju u petak. Potez da se uvedu carine ima za cilj zaštititi europsku automobilsku industriju od onoga što političari EU smatraju nepravednim državnim subvencijama Kine za vlastite automobile. Tarife na električne automobile proizvedene u Kini trebale bi porasti s 10% na do 45% u idućih pet godina. Odluka, koja je podijelila zemlje članice EU-a poput Francuske i Njemačke, riskira izazivanje trgovinskog rata između Bruxellesa i Pekinga, koji je osudio carine kao protekcionističke. Upravo to brine Njemačku, koja se protivila zato što njezina automobilska industrija uvelike ovisi o izvozu u Kinu.
Ovaj sukob dodatno dramatizira dilemu s kojom se suočava 27 vlada europskog bloka u vrlo osjetljivom trenutku za globalnu trgovinu, piše Politico. Predsjednički izbori u SAD-u 5. studenoga bit će, prema anketama, krajnje neizvjesni i mogli bi dovesti do ponovnog izbora republikanskog kandidata Donalda Trumpa. On je u svom mandatu u Bijeloj kući bio u napetoj i teškoj igri s EU-om po pitanju trgovine i predložio je uvođenje novih carina ako ponovno uđe u Bijelu kuću.
No, čak je i predsjednički mandat demokrata Joea Bidena odveo američku politiku u protekcionističkom smjeru, dajući prednost domaćim tvrtkama za industrijska ulaganja vrijedna stotine milijardi dolara i mameći europske tvrtke da se presele u SAD. Budući da je Kina sve samopouzdanija i prodornija, posebno po pitanju kritične nove ugljično neutralne tehnologije i opskrbnim lancima, EU ima neke izbore ako se želi natjecati. Te odluke zahtijevati će visok stupanj konsenzusa nacionalnih čelnika, a čini se da se dvije najveće političke i gospodarske sile europskog bloka ne mogu složiti.
Neslaganje o najbitnijim pitanjima
Na forumu u Berlinu u srijedu, Scholz i Macron su se rukovali, srdačno se nasmiješili jedan drugome, a zatim proveli dan nudeći potpuno različita viđenja onoga što bi Europa iduće morala učiniti. Razišli su se oko ključnih tema, uključujući prijedloge za zajedničko zaduživanje EU-a, carine na uvoz kineskih vozila i trgovinske pregovore sa zemljama Južne Amerike.
Tijekom postavljanja pitanja i odgovoranja na njih, Macron je nagovijestio poteškoće sa Scholzom kada je upitan hoće li uspjeti uvjeriti Berlin da razmotri zajednički dug EU-a, kao što je predloženo u službenom izvješću bivšeg talijanskog premijera i šefa Europske središnje banke Marija Draghija. Francuski čelnik tada se nasmijao i rekao da se posljednji put to dogodilo kao odgovor na pandemiju, uz pomoć "kolege po imenu covid-19".
Macron i Scholz razgovarali su o Draghijevom izvješću o konkurentnosti Europe, koje će biti na dnevnom redu idućeg summita Europskog vijeća. Službeno, i Pariz i Berlin kažu da se slažu s Draghijem. No, u stvarnosti se ne slažu oko predloženog novog vala zajedničkog zaduživanja EU-a za ulaganje u strateške sektore i odgovor Kini i SAD-u. Dok je Francuska često pozivala na novo zaduživanje EU-a i ponavljanje iskustva plana oporavka nakon pandemije, za Njemačku je to put kojim nikako ne treba ići.
Ovo nije prvi put da se dvojica čelnika ne slažu i sukobljavaju oko europske politike, podsjeća Politico. Napetosti često bujaju i jednom su kulminirale otkazivanjem zajedničkog sastanka vlada 2022. godine. Ne pomaže ni to što Scholz i Macron imaju vrlo različite stilove vođenja i osobno se ne slažu naročito dobro.
Tijekom proteklih mjeseci Francuska i Njemačka uložile su velike napore kako bi u javnosti prikazale svoju zajedničku viziju ekonomske agende EU-a, potpisujući zajedničke nacrte europske industrijske politike i surađujući u izradi amandmana na zaključke summita Europskog vijeća. Ali kad je riječ o najvećim egzistencijalnim pitanjima i problemima s kojima se Europa suočava, Berlin i Pariz se sustavno ne slažu.
Francuska je vodila istragu EU-a o subvencioniranim kineskim električnim vozilima, koja je rezultirala privremenim carinama na kineska električna vozila. Otkako je istraga pokrenuta prošle godine, Njemačka je izražavala zabrinutost da bi se Europi mogla obiti o glavu. Potvrđivanje uvoznih carina predložila je Europska komisija u petak, a na njemačko protivljenje tome su vladu u Berlinu pozivali njemački automobilski giganti BMW, Mercedes i Volkswagen, uvjereni da bi prodaja na njihovom najvećem tržištu mogla biti ugrožena ako Kina uzvrati protumjerama.
No, istina je da unatoč retorici dvojice čelnika o tome da misle u prvom redu najbolje za EU i brane njezine interese, i Scholz i Macron čvrsto su fokusirani na domaće probleme i pitanja. "Jednostavno nemamo iste interese", kaže francuski senator Ronan Le Gleut, predsjednik francusko-njemačke senatske skupine prijateljstva. "Nemamo iste prioritete, francuska automobilska industrija ne izvozi u Kinu ili vrlo malo... dok stvari poput krize u Volkswagenu brinu sve u Njemačkoj", dodaje.
Pogled prema doma
Macron je u srijedu pozvao na više prekograničnih fuzioniranja tvrtki iz zemalja EU-a u ne pretjerano implicitnoj kritici njemačke vlade, koja silno želi spriječiti preuzimanje njemačke Commerzbank od strane talijanskog bankarskog diva UniCredita. Prema Le Gleutu, Francuska i Njemačka uvijek prolaze kroz fazu neslaganja prije nego što napokon započnu s mutnim radnjama na putu prema kompromisu. "Na kraju krajeva, nećemo dislocirati EU zbog nacionalnih razlika", kaže on. Le Gleut ističe kako su Pariz i Berlin prošle godine konačno postigli dogovor o reformama energetskog tržišta.
No, ni ta svađa nikako nije gotova. Nakon što su proveli godine borbe oko toga hoće li nuklearnu energiju uvrstiti na popis zelenih ulaganja EU-a, dvije zemlje su se nastavile sukobljavati po tom pitanju u gotovo svakom briselskom tekstu koji je uslijedio. Francuska, gdje nuklearna energija pokriva oko 70 posto vlastitih energetskih potreba, želi priznati nuklearnu tehnologiju kao stratešku i ublažiti pravila državne potpore za taj sektor, a jedan je visoki njemački dužnosnik prošlog tjedna upozorio da se sredstva EU-a ne bi trebala trošiti na nuklearnu energiju.
I Berlinu i Parizu postaje sve teže napraviti ustupke koji će uznemiriti glasače kod kuće, čak i ako njihove zemlje imaju koristi od kompromisa. Francuski predsjednik suočava se s rascjepkanom Nacionalnom skupštinom i sve jačom krajnjom desnicom. Istovremeno Scholz, čija je stranka doživjela niz izbornih debakla, fokusiran je na savezne izbore koji su zakazani za rujan iduće godine, ali bi mogli biti održani i ranije ako se njegova vlada raspadne. Frustracije u objema prijestolnicama također rastu zbog percepcije nesposobnosti jedne prema drugoj da popusti oko egzistencijalnih pitanja EU-a.
Nils Schmid, zastupnik iz redova Scholzovih socijaldemokrata, o slobodnoj je trgovini rekao rekao da bi mnoge zemlje radije "trgovale s EU-om nego s Kinom". No, ako Bruxelles nastavi odugovlačiti s dogovorom između EU-a i južnoameričkog trgovinskog bloka Mercosur, Kina će, kaže, biti ta koja će redefinirati trgovinska pravila. "Postoji geopolitička dimenzija - često Francuzi optužuju Nijemce da ne razmišljaju o geopolitici, ali mi osjećamo da su zapeli u svom francusko-francuskom razmišljanju", rekao je Schmid, koji je također član francusko-njemačke parlamentarne skupštine. "U Njemačkoj raste nestrpljenje", zaključio je.