StoryEditor
SvijetTRAJE DO 6 MJESECI

Post-Covid sindrom svoje žrtve muči dugo, a neke toliko ‘pokosi‘ da zbog opće nemoći nisu u stanju normalno živjeti. Evo kako će Biden pomoći Amerikancima s tom dijagnozom

Piše Tihomir Rajčić
21. svibnja 2021. - 11:37

Post-COVID sindrom je bolest koja je znanstvenicima danas toliko nejasna da njihova istraživanja nude više pitanja nego odgovora.

Ovaj sindrom svoje žrtve muči vrlo dugo, ponekad i šest mjeseci, a neke toliko „pokosi“ da zbog opće nemoći nisu u stanju normalno živjeti i raditi. Da stvar bude gora, liječnici nisu suglasni kome bi, zaista, trebalo dijagnosticirati post-COVID sindrom jer on ima vrlo različite simptome koji otežavaju precizniju dijagnozu.

Ovako je tjednik The Economist u svojoj opširnoj analizi opisao post-COVID sindrom koji bi mogao ozbiljno ugroziti zdravlje stotinu milijuna ljudi širom svijeta, srušiti zdravstvene sustave mnogih zemalja i donijeti veliki potres na tržištu rada.
Istovremeno ovaj bi sindrom u Europi i Americi mogao „pogurati“ stvaranje nove socijalne države. Zbog svoje izdašnosti ta bi COVID socijalna država mogla izgledati kao svojevrsni kapitalistički socijalizam. 

Teške posljedice

Prema dostupnim podacima post-COVID sindrom kod 80 posto ljudi smanjuje radnu sposobnost, kod 60 posto ljudi narušava obiteljski život, a kod 40 posto ljudi narušava osobnu financijsku stabilnost. Kako sada stoje stvari jedini lijek za post-COVID sindrom je rehabilitacija koja može trajati i 6 mjeseci i koja uključuje dvije polusatne terapije tjedno plus konzultacije na daljinu.
Ovakva rehabilitacija trebala bi donijeti znatno poboljšanje većini bolesnika. Ipak, i dalje ostaje problem ljudi kojima je post-COVID sindrom toliko narušio zdravlje da nisu sposobni raditi najlakše poslove.

Brojke koje je u tom smislu sakupio britanski zdravstveni sustav izgledaju vrlo zabrinjavajuće jer je 1,1 posto Britanaca, oko pola milijuna ljudi, pogođeno post-COVID sindromom koji je trajao tri do šest mjeseci. Mnogi od tih ljudi se nikad neće oporaviti. Pogledano globalno u ovom bi trenutku u svijetu moglo biti 80 milijuna slučajeva teškog post-COVID sindroma koji je opasan i zato jer „udara“ najaktivniju ljudsku populaciju.Kako piše The Economist, post-COVID sindrom u Americi i Europi posebno pogađa sredovječnu, poslovno aktivnu populaciju, pri čemu posebno stradaju žene.

image
Andreas Solaro

Naime, prosječna dob onih koji se pojavljuju u post-COVID ambulantama je 45 godina što znači da bi nakon pandemije bolesti COVID-19 koja je do sada pogodila negdje oko 1,2 milijarde ljudi, post-COVID sindrom može imati dugoročne i vrlo opasne posljedice. Milijuni muškaraca i žena u najboljim godinama mogli bi zbog sindroma kroničnog umora ostati trajno nesposobni za normalan rad i život.

Ovaj misteriozni poremećaj definira se kao dugotrajna, teška, onesposobljavajuća malaksalost bez mišićne slabosti za koju još uvijek nema objašnjenja.

Liječenje se sastoji od odmora i psihološke podrške, koja ponekad uključuje antidepresive. Osim sa stresom od posla ovaj je sindrom povezan s nezdravim životnim stilom i životnim navikama.  

Poremećaj u imunosnom sustavu

Vrlo obeshrabrujuće izgleda činjenica što koronavirus iako izliječen i nezarazan, često „luduje“ po tijelu bolesnika i uzbunjuje imunosni sustav. S druge strane, koronavirus COVID-19 čak i kada je uklonjen kod nekih ljudi za sobom ostavlja potpunu pomutnju u imunosnom sustavu koji, misleći da se bori sa bolešću, napada stanice vlastitog tijela.

Rezultat svega su ustrajne virusne infekcije, te kronična prisutnost autoimunih bolesti kojih ima od 40 do 80 vrsta i koje su, same za sebe, vrlo opasne i mogu rezultirati trajnim tjelesnim oštećenjima. U vezi s tim za veliki broj ljudi potencijalno je opasna mogućnost da je COVID-19 oštetio dio njihova krvožilnog sustava što može značiti slabiji dotok krvi u mozak i pojavu tzv. moždane magle koja pacijentima donosi probleme s memorijom, probleme s koncentracijom, ali i probleme s govorom.

Važnom posljedicom COVID-19 se pokazao i nedostatak ugljikova dioksida u tijelu oboljelih. Naime, ovaj opasni plin je u malim količinama važan za normalno funkcioniranje ljudskog metabolizma pa oboljeli od COVID-sindroma moraju naučiti tehniku učinkovitog disanja koju npr. koriste operni pjevači i pjevačice.

Uz sve ovo post-COVID mnogim je svojim žrtvama uskratio uživanje u hrani i ugrozio zdravlje pretjeranim mršavljenjem.Naime, mnoge od oboljelih nakon solidnog obroka obuzmu probavni problemi koji im sasvim blokiraju svakodnevne životne aktivnost.
Neki pacijenti pate od neobjašnjivog pada krvnog tlaka koji uzrokuje vrtoglavicu i otežava svakodnevni život i rad. I ovi sindromi najčešće napadaju ljude srednje dobi, posebno žene što je dugoročno opasno jer nakon višemjesečne rehabilitacije potpuno izlječenje nije sasvim izgledno.

S obzirom na to da je najčešće riječ o muškarcima i ženama u naponu životne snage, to je potencijalno veliki gubitak za gospodarstvo, ali i za društvo u cjelini. Zato ne treba čuditi što su Amerikanci u liječenje ovog sindroma do sada uložili više od milijardu dolara.
Sve ovo znači da je nužna dugoročna državna potpora žrtvama post-COVIDd sindroma. 

Državna potpora žrtvama

Naime posljedice post-COVID sindroma su toliko ozbiljne da rehabilitacija i povratak u svijet rada nisu stvar pojedinaca poslodavaca, nego i vlada pojedinih zemalja koje moraju osmisliti novu budućnost zapošljavanja. To opet znači da će vlade zapadnog svijeta biti prisiljene „utrčati“ na teren tržišne utakmice i stvoriti nešto kao COVID socijalnu državu koja neće dopustiti da milijuni muškaraca i žena u naponu životne snage budu prepušteni post-COVID nevoljama.

Konkretno, to znači da bi vlade trebale financijski poticati radnike oboljele od post-COVID sindroma da u bilo kojem obliku ostanu na tržištu rada, odnosno poslodavce da se prilagode njihovu zdravstvenom stanju. To bi, npr. moglo značiti da bi vlada mogla tražiti poseban radni dogovor poslodavaca i zaposlenika pogođenih post-COVID sindromom.

Uz to, sve popularniji rad na daljinu mogao bi pomoći onima koji zbog post- COVID iznemoglosti nisu u stanju raditi i živjeti jednako aktivno kao i prije. Uz to, njihovu oporavku bi mogle ubrzati posebne post-COVID klinike koje bi trebale spriječiti lutanje pacijenata po specijalističkim pregledima.

Kad se zna sve ovo, ne treba čuditi što The Economist najavljuje stvaranje nečega vrlo nalik COVID socijalnoj državi.Vrlo konkretan primjer takve socijalne države je Amerika gdje vlada predsjednika Joea Bidena, slično kao je to lani napravio i predsjednik Donald Trump, od gigantskog paketa državne pomoći „teškog“ 1,9 bilijuna dolara (dvanaest nula) namjerava skoro svakom odraslom američkom građaninu pokloniti 1400 dolara. Slično je i u Velikoj Britaniji gdje je vlada, usprkos nagomilanom javnom dugu, odlučila do rujna ove godine isplaćivati plaće onima čija su radna mjesta ugrožena korona-pandemijom. Europa će, zahvaljujući prošlogodišnjem jeftinom zaduženju biti još velikodušnija.

Na duge staze, važan dio ove politike moglo bi biti vladino „pojačavanje“ najnižih plaća, ali i uvođenje univerzalnoga temeljnog dohotka koji u trenutnoj krizi izgleda prihvatljivo i najtvrdokornijim pobornicima kapitalizma, jer je to jedini način da se građane izbavi iz ralja ekonomske propasti i siromaštva. U pozadini svega je priča o digitalizaciji koja bi racionalizirala i ubrzala funkcioniranje države.

Digitalizacija, čiji su predvodnici Estonija i Singapur, trebala bi biti temelj nove, socijalne ekonomije. Ta bi ekonomija donijela gospodarski oporavak, ali i priliku za rad svima čiju egzistenciju ugrozili pandemija Covida-19 i njezine posljedice.

Ovakva bi ekonomija pomogla i žrtvama post-COVID sindroma, ali i onima koje će modernizacija istisnuti s tržišta rada. Iako ova politika može značiti riskantno gomilanje javnog duga i ugrozu tržišne gospodarske logike, dugoročno gledano je važnije pomoći ljudima da nakon ove globalne nevolje stanu na noge.

Time bi se ublažile društvene i gospodarske posljedice post-COVID sindroma koji prijeti da će iz svijeta rada ukloniti milijune muškaraca na vrhuncu njihove životne snage. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. srpanj 2021 12:16