Pojavilo se novo terorističko žarište, Europa je na nogama: militanti napali elitnu policijsku akademiju i zračnu luku

Zapadna Afrika postala je žarište svjetskog terorizma, s najvećim porastom broja migranata koji iz podsaharskog pojasa stižu prema Europi, upozorava agencija Reuters.

Zasjenjen ratovima u Ukrajini, na Bliskom istoku i u Sudanu, sukob u Sahelu rijetko privlači pažnju međunarodne javnosti. Džihadističke skupine povezane s al-Qa‘idom ili Islamskom državom u Burkini Faso, Maliju i Nigeru ubile su tisuće civila i raselile milijune njih.

Najzaštićenija zgrada

Džihadisti su 17. rujna upali u zračnu luku u Bamaku, glavnom gradu Malija, zapalili predsjednički avion i ubili desetke mladića na policijskoj akademiji, što se smatra najdrskijim napadom od 2016. godine. Kompleks zračne luke bio je jedan od najzaštićenijih u zapadnoj Africi, navodi BBC: broj ubijenih mogao bi se penjati do 100, s 200 ili više ranjenih. Mali je u dubokoj krizi barem od kraja 2011. kada su separatistički Tuarezi i savezničke islamističke frakcije preuzeli Timbuktu, Gao i druge gradove na sjeveru zemlje, piše Jutarnji.

Broj oružanih napada džihadističkih pobunjenika u Burkini Faso, Maliju i Nigeru gotovo se udvostručio od 2021., ustanovila je američka skupina za proučavanje oružanih sukoba Armed Conflict Location and Event Data (ACLED): od početka ove godine zabilježena su u prosjeku 224 napada mjesečno, u odnosu na 128 tijekom 2021.

Najaktivniji je JNIM

Sigurnosna situacija u zapadnoj Africi danas je puno krhkija nego što je bila još prije samo godinu dana, upozorava BBC. U Sahelu jačaju dvije velike terorističke skupine: al-Qa‘ida i Islamska država. UN-ovi stručnjaci procjenjuju da JNIM, najaktivnija frakcija povezana s al-Qa‘idom u Sahelu, ima između 5000 i 6000 boraca, a 2000 do 3000 militanata povezano je s Islamskom državom.

Dio zaplijenjenog oružja nakon napada u Maliju

Afp

Koriste kombinaciju sile i pomoći stanovništvu na ruralnim područjima, koje se dugo žali da ih slabe i korumpirane državne vlasti zanemaruju. Različite džihadističke skupine u Sahelu povremeno se međusobno sukobljavaju, ali i sklapaju lokalne paktove o nenapadanju, navodi Reuters.

Diljem središnjeg Sahela JNIM i Islamska država u velikoj Sahari (ISGS), druga glavna džihadistička frakcija, šire se prema južnim područjima. Pobunjenici sada rutinski napadaju sjeverna područja priobalnih zemalja, posebice Benin i Togo. U Obali Bjelokosti vlasti su ih uspjele potisnuti tek nizom vojnih akcija. Ukupna regionalna sigurnosna situacija najteža je dosad, ocjenjuje BBC.

Prema podacima UN-ove Međunarodne organizacije za migracije (IOM), broj migranata koji stižu u Europu iz zemalja Sahela (Burkina Faso, Čad, Mali, Mauritanija, Niger, Nigerija i Senegal) porastao je za 62 posto, na 17.300, u prvih šest mjeseci 2024., u odnosu na 10.700 godinu dana prije. Klimatske promjene i oružani sukobi glavni su uzroci iseljavanja, tvrde UN i IOM.

Petnaest diplomata i stručnjaka upozorava za Reuters da Sahel s dijelovima teritorija pod kontrolom džihadista prijeti da postane poligon za nove napade na velike gradove, susjedne države, ali i zapadne mete u Africi i šire.

Zbog džihadističkih pobuna taj je dio Afrike od 2020. zahvatio val vojnih udara u kojima su smijenjene vlasti u Burkini Faso, Maliju i Nigeru.

Vlast su izgubili političari koje je podržavao Zapad. Zamijenile su ih vojne hunte. Francusku i američku vojnu pomoć te su zemlje zamijenile za rusku pomoć, ugošćavajući Wagnerove plaćenike. 

Caleb Weiss, urednik u Long War Journalu i stručnjak za džihadističke skupine, upozorava da se sadašnji vojni režimi u Maliju, Nigeru i Burkini Faso ne mogu održati zauvijek, što znači da će se pojaviti jedna ili više džihadističkih država u Sahelu.

Pustinjske baze

Zapadne sile ostale su s vrlo malo kapaciteta na terenu, navodi Reuters, pogotovo otkako je hunta u Nigeru lani naredila Amerikancima da napuste veliku pustinjsku bazu bespilotnih letjelica u Agadezu. CIA je koristila dronove za praćenje džihadista, a prikupljene obavještajne podatke dijelila sa saveznicima u zapadnoj Africi i s Francuzima, koji su izvodili zračne napade na džihadiste.

No, Niger ih je izbacio jer je SAD odbio dijeliti obavještajne podatke s njihovim generalima, upozoravajući ih da ne surađuju s Rusijom. Sad više nitko nema učinkovit zračni nadzor, pa džihadisti slobodno lutaju između Burkine Faso, Malija i Nigera, kaže Wassim Nasr iz The Soufan Centera, njujorškog think tanka.

U možda najgore pogođenoj Burkini Faso, gdje je gotovo polovica teritorija pod kontrolom pobunjenika, džihadisti povezani s al-Qa‘idom su 24. kolovoza ubili stotine civila u jednom danu u Barsaloghu. Prema indeksu globalnog terorizma australskog Instituta za ekonomiju i mir (IEP), Burkina Faso se prvi put ove godine našla na vrhu, s porastom broja ubijenih za 68 posto, na 1907. To je četvrtina svih smrtnih slučajeva u svijetu povezanih s terorizmom.

Američki general Michael Langley, šef zapovjedništva za Afriku, rekao je novinarima da ekstremističke organizacije iz Sahela "imaju aspiracije napadati SAD". Neki Amerikanci se boje da bi Sahel mogao postati baza za globalni džihad, kao što je to bio Afganistan. No, drugi ističu da još niti jedna od tih skupina nije pokazala interes za napade vani.

EU je podijeljena oko toga kako reagirati: zemlje s juga zalažu se za otvorenu komunikaciju s vojnim huntama, a druge u prvi plan ističu zabrinutost za ljudska prava i demokraciju, prenosi Reuters pozivajući se na diplomate.