Članovi njemačke vlade jutros su se probudili usred noćne more – Donald Trump će biti predsjednik SAD-a, piše DW u svojoj analizi. Bila je jaka želja i nada da će, nakon dokazanog multilateralca Joea Bidena, Kamala Harris nastaviti tu tradiciju. Međutim, Trump je iznenađujuće brzo i uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima.
Sada je savezna vlada nepripremljena, kritizira Henning Hoff iz Njemačkog društva za vanjsku politiku. "Bila je greška toliko se oslanjati na demokrate", izjavio je Hoff za DW. "Poseban odnos koji je kancelar njegovao s predsjednikom Bidenom možda je ipak bio malo previše jednostran. Sada će se osvetiti to što nema kontakata s Trumpovim ljudima."
U Berlinu su još uvijek svježa sjećanja na prvi Trumpov mandat, od 2017. do 2021. Trump je tada već dovodio u pitanje NATO i prijetio povlačenjem američke vojske iz Njemačke. Njegova kritika na račun Njemačke i drugih članica NATO-a bila je jasna: koriste vojnu zaštitu SAD-a, a ne doprinose dovoljno vlastitoj obrani.
Za saveznu vladu sada je ključno da "nadoknadi propuste", smatra Henning Hoff. "Potrebno je poslati puno snažniji signal da su Europljani, a posebno Nijemci, zaista spremni preuzeti veći teret obrane. Ako nastavimo s minimalnim povećanjima proračuna za obranu i tvrdimo da su posebna sredstva za Bundeswehr dovoljna, to neće impresionirati nikoga u Washingtonu, ni sada, a pogotovo ne u Trumpovom mandatu."
Diktirani mir za Ukrajinu?
Predstojeća promjena u Bijeloj kući vjerojatno će imati najveće posljedice na rat u Ukrajini. To je ključno pitanje i za njemačku vladu: što će biti s podrškom Ukrajini? Jer, SAD je do sada pružao daleko najveću podršku, i oružjem i financijski, dok je Njemačka odmah iza njega na drugom mjestu.
Predsjednik Joe Biden i kancelar Olaf Scholz obećali su Ukrajini podršku "sve dok to bude potrebno", dok Donald Trump namjerava brzo završiti rat. Barem tako tvrdi. To bi vjerojatno značilo da bi Ukrajina bila primorana odreći se velikih dijelova teritorija koje je Rusija okupirala.
No, kakva će biti američka politika prema Ukrajini pod Trumpom "ne znamo", rekao je uoči izbora stručnjak za sigurnost Nico Lange za DW. "Ne može se reći da će Donald Trump prodati Ukrajinu. Posebnost Donalda Trumpa je to da se njegove odluke teško mogu predvidjeti."
Ako bi Trump pokušao postići dogovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o završetku rata na štetu Ukrajine, mimo Ukrajine i njenih saveznika, Henning Hoff smatra da bi to moglo biti primamljivo za Berlin. Njemačka vlada mogla bi to iskoristiti kao alibi: "Mi bismo rado učinili više, ali eto, Amerikanci! To je opasnost koju vidim."
Njemački izvoz u SAD bi mogao dodatno poskupjeti
SAD je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Njemačke, zbog čega gospodarska politika Washingtona ima direktan utjecaj na ovu zemlju. Tijekom predizborne kampanje Trump je, u slučaju pobjede, najavio carine od 60 posto na američki uvoz iz Kine i 20 posto na uvoz iz ostatka svijeta. To bi značajno poskupjelo njemačke proizvode u SAD-u. Posebno bi bile pogođene automobilska i farmaceutska industrija. To bi bio "velik kamen oko vrata njemačkoj izvoznoj industriji", strahuje Henning Hoff.
Zbog toga su mnogi predstavnici njemačke industrije zabrinuti. U istraživanju Ifo instituta provedenom dva tjedna prije izbora, 44 posto ispitanih poduzeća izrazilo je strah od negativnih posljedica u slučaju Trumpove pobjede. Samo 5 posto njih očekuje pozitivne učinke, dok 51 posto ne vidi razliku. Samo zbog najavljenih carina njemački izvoz u SAD bi pao za skoro 15 posto, procjenjuje jedna studija Ifo instituta.
Za Njemačku su moguće i indirektne posljedice carinskih barijera, kaže Andreas Baur iz Ifo instituta za DW: "Može se, naravno, pretpostaviti da će reagirati trgovinski partneri, posebno Kina. A možda najveća briga je da upadnemo u spiralu eskalacije koja bi mogla dovesti do globalnog trgovinskog rata."
Međutim, njemačkoj izvoznoj privredi nije bilo lako ni pod aktualnom vladom Biden-Harris. I Trump i Harris su u kampanji isticali važnost jačanja domaće industrije i vraćanja radnih mjesta u zemlju, objasnio je predsjednik Saveza njemačke industrije Siegfried Russwurm.
Andreas Baur to potvrđuje. Biden je zadržao carine na kineski uvoz koje je uveo Trump, a neke je čak i povećao. "Velika razlika između Trumpa i Harris je u odnosu prema saveznicima. Trumpova retorika je jasna: radi se o SAD-u protiv ostatka svijeta, dok je Harris, čini se, bila svjesna da su SAD-u potrebni saveznici."
Trump: Njemačka primjer kako ne treba postupati
Jedan od najvažnijih projekata njemačke vlade je zaštita klime. Plan je da Njemačka postane klimatski neutralna i preuredi cjelokupnu energetsku opskrbu i gospodarstvo u skladu s klimatskom neutralnošću.
Pod vladom Biden-Harris Njemačka je imala snažnog saveznika u tom pogledu. Međutim, Trumpova pobjeda na izborima nagovještava mogućnost povlačenja iz klimatskih obveza, što će dodatno otežati napore njemačke vlade da postigne međunarodno obvezujuće propise za ograničavanje emisije CO2.
Donald Trump je Njemačku više puta isticao kao negativan primjer. Bilo da je riječ o politici otvorenih vrata za izbjeglice 2016. ili trenutnoj energetskoj politici koja se oslanja na obnovljive izvore umjesto na ugljen, naftu i nuklearnu energiju - Trump smatra da je Njemačka primjer kako NE treba postupati.
Sada se njemačka vlada mora ponovno suočiti s Trumpom kao predsjednikom, i to kod pitanja sigurnosti, trgovine i klimatskih promjena. "Bojim se", kaže Henning Hoff, "da će se mnogo toga što smo vidjeli tijekom Trumpovog prvog mandata ponoviti: pritisak na Njemačku, antipatija prema Njemačkoj, to nije sad nestalo."
Bit će zanimljivo vidjeti prve transatlantske susrete nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću u siječnju, piše DW.