Njemačka, Poljska, Velika Britanija, Francuska i Italija implementirat će što je prije moguće nove ciljeve NATO-a vezane za naoružanje i broj pripadnika oružanih snaga, koji će biti dogovoreni ovoga ljeta, obećao je u ponedjeljak njemački ministar obrane Boris Pistorius.
Govoreći nakon sastanka s četvoricom svojih kolega u poljskom gradu Nowa Wies, Pistorius je pozdravio odluku NATO-a da se novi ciljevi saveza dogovore u srpnju umjesto u listopadu kako je prvotno bilo planirano, dodavši da je potez potaknut zahtjevom Njemačke.
"Ovo nam kupuje puno vremena te možemo puno ranije započeti implementaciju", kazao je Pistorius novinarima.
Ministri obrane zemalja članica NATO-a pokušat će postići sporazum o novim ciljevima vezanim za vojne kapacitete prije nego što se njihovi vođe sastanu u Haagu od 24. do 26. lipnja, rekao je čelnik vojnog odbora saveza, nizozemski admiral Rob Bauer u intervjuu za Reuters.
"Tražit ćemo dogovor prije summita u Haagu", kazao je Bauer, "kako bismo osigurali da ako bude još nekih poteškoća i ako bude nužno, da ih tada vođe mogu riješiti".
kako bi savez reagirao na ruski napad?
Lideri NATO-a usuglasili su se prošle godine glede tisuća stranica obrambenih planova koji po prvi put od hladnog rata podrobno opisuju kako bi savez reagirao na ruski napad.
Međutim, dokumenti su otkrili značajan manjak protuzračne obrane i dalekometnih projektila, nedostatak ljudstva, streljiva i kapaciteta za sigurnu digitalnu komunikaciju na bojištu, kao i logističke poteškoće.
Nedostatke bi trebali ispraviti novi ciljevi koji su prvotno trebali biti dogovoreni na sastanku ministara obrane ujesen 2025.
Na summitu u Haagu, lideri će raspravljati o povećanju NATO-ovog cilja o izdvajanju dva posto BDP-a za obranu, pri čemu neki stručnjaci spominju tri posto kao potencijalni novi cilj.
Donald Trump, koji se vraća u Bijelu kuću 20. siječnja, nedavno je spomenuo cilj od pet posto.
Bauer je odbio specificirati brojku, no kazao je da je svrha ubrzavanja dogovora o ciljevima to "da se osigura to da svatko razumije poveznicu s novcem" jer su potrebe saveza već razjašnjene novim obrambenim planovima.
"Razlika se odnosi na ono što se treba kupiti, a to je ono na što će se osvrnuti novi ciljevi vezani za (vojne) kapacitete", rekao je admiral.
"To će pomoći da ljudi shvate zašto nam treba više od dva posto", dodao je.
Tijekom hladnog rata, saveznici u NATO-u su u prosjeku izdvajali između tri i šest posto svog BDP-a za obranu, prema Baueru.
"Da smo nastavili trošiti (kao savez) što smo trošili početkom 90-ih, a to je bilo na razini od tri posto, potrošili bismo 8,6 bilijuna dolara više nego što smo sada potrošili", rekao je Bauer.
"U osnovi je to mirovna dividenda koju sada moramo financirati", rekao je Bauer.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....