Dana 21. studenog američko ministarstvo financija nametnulo je nova ograničenja za 50-ak ruskih banaka, uključujući Gazprombank, financijski ogranak državnog plinskog diva, koji je posrnuo nakon gubitka najvećeg dijela europskog tržišta nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Ta banka, najveća u Rusiji koja još nije pod američkim sankcijama, bila je isključena iz prethodnih paketa sankcija kako bi se omogućilo nekim zemljama srednje i istočne Europe, uključujući Austriju, Mađarsku i Slovačku, da nastave plaćati uvoz ruskog plina. Nakon 20. prosinca, kada mjere stupe na snagu, europski kupci ruskog plina bit će prisiljeni pronaći rješenja koja uključuju ili banke treće strane ili valute koje nisu dolar, što će potrajati.
Na prvi pogled ovo se nije činilo toliko različito od ostalih, već uvedenih sankcija, no američka je objava došla u lošem trenutku za rusko gospodarstvo, u smislu da su devizna tržišta brzo reagirala. Izgledi za nova ograničenja pristupa čvrstoj valuti doveli su do pada rublja za 10 posto u odnosu na dolar na najnižih 115 dana 27. studenoga, prije nego što je ruska središnja banka potaknula skroman rast koristeći svoje rezerve za kupnju rublja. No, čak i nakon ovog porasta, pad rublja i dalje je bio na razini od 8 posto u odnosu na dolar tijekom prošlog mjeseca i za više od 15 posto u dosadašnjem tijeku godine.
Ruska je valuta najslabija od vremena neposredno nakon početka invazije na Ukrajinu krajem veljače 2022. Vlasti u Moskvi izgledale su hrabro i samouvjereno u medijskim nastupima, a prošlog je tjedna ruski vladar Vladimir Putin u Kazahstanu rekao novinarima da "sigurno nema razloga za paniku".
Dvosjekli mač
No, za trgovce stranim valutama takvi su demantiji glasina i nagađanja obično znak da nešto nije u redu. A najnoviji pad vrijednosti rublja doista znatno otežava posao ruskoj središnjoj banci, kako piše The Economist. Potrošnja tijekom rata ispraznila je rezervne kapacitete u gospodarstvu, smanjivši nezaposlenost na samo 2,4 posto. Novim vladinim proračunom, predstavljenim u rujnu, iduće će se godine povećati izdaci za obranu i sigurnost za dodatnih 25 posto na oko 8 posto ruskog BDP-a, što je najviša vrijednost nakon Hladnog rata. Godišnja inflacija je istovremeno je viša od 8 posto.
Kako, pak, javlja CNN, Putin je odobrio rekordni obrambeni proračun kojim se izdvaja čak trećina ukupne vladine potrošnje dok rat u Ukrajini crpi resurse. Prema tim informacijama, proračunom za 2025. godinu, objavljenim u nedjelju, izdvaja se oko 126 milijardi dolara za nacionalnu obranu, odnosno 32,5 posto državne potrošnje. Proračun za obranu je tako oko 28 milijardi dolara veći od prethodnog rekorda postavljenog ove godine.
U tom kontekstu, slabiji rubalj je dvosjekli mač, ocjenjuje Economist. Niža razina u odnosu na dolar povećava vrijednost izvoza nafte u rubljima, pomažući u pokrivanju sve većeg deficita vlade. No, to također povećava cijenu uvezene robe, a to je nešto što je izuzetno važno i za potrošače i za ratne napore vlade. Analitičari primjećuju da ruski uvoz robe široke potrošnje obično raste kako se približava Božić.
Prošli četvrtak je Dmitrij Pjanov, zamjenik predsjednika VTB-a, druge najveće ruske banke, rekao novinskoj agenciji Interfax da je pad rublja u prethodnih nekoliko dana bio "jak inflacijski faktor". Štoviše, Kina je posljednjih godina postala najvažniji trgovinski partner Rusije, osiguravajući više od trećine ukupnog uvoza, kao i visokotehnološke komponente dvostruke namjene koji su ključni za oružane snage. Rubalj je u proteklom mjesecu pao za 7 posto u odnosu na kineski juan (renminbi), što će povećati troškove vojne opreme.
U pozadini visoke inflacije i strahovanja u vezi vrijednosti valute, ruska središnja banka je ove godine već podigla kamatne stope na 21 posto. Trgovci sada očekuju da će stope do kraja godine iznositi 25 posto, više od očekivanja od 23 posto prije nedavnog pada vrijednosti rublja.
Do sada je ruska vlada štitila i potrošače i tvrtke od učinaka viših stopa putem raznih koncepata subvencioniranog zaduživanja. No, s obzirom da su javne financije pod pritiskom, potpore su nedavno smanjene. Obim hipotekarnih kredita opadao je, a tvrtke su upozoravale na kašnjenja ulaganja čak i prije posljednje runde sankcija. Govoreći prošlog tjedna, Elvira Nabiulina, guvernerica središnje banke, priznala je da je monetarna politika dosegla "točku preokreta" te da će rast kreditiranja poduzeća sada početi padati, ograničavajući potražnju.
Kombinacija pada valute i rastućeg proračunskog deficita dovela je do nagađanja i rasprava o tvrdom prizemljenju ruskog gospodarstva u 2025. godini. Nakon dvije godine snažnog rasta, koji je zbunio analitičare koji su imali sumorna predviđanja, tempo ekspanzije naglo će usporiti. Ekonomski račun za rat napokon dolazi na naplatu, a mogao bi biti velik, zaključuje The Economist.
Istovremeno, iz Moskve stižu umirujući tonovi. Glavni izvršni direktor druge najveće ruske banke VTB, Andrej Kostin, izjavio je u ponedjeljak za Reuters da će se rubalj stabilizirati na oko 100 za američki dolar nakon razdoblja poremećaja izazvanih američkim sankcijama ruskom financijskom sektoru.
U Moskvi optimizam
"U 2022. godini, ako se sjećate, dolar je dosegnuo 120 rubalja. Korekcija se već događa, dolar je malo iznad 100 i mislim da će ostati na ovoj razini", rekao je Kostin. Kostin navodi da je udio aktive u američkim dolarima u bilanci VTB-a drastično smanjen nakon zapadnih sankcija. "Prije je polovica bilance banke bila u dolarima i svako kretanje tečaja imalo je značajan utjecaj na nas. No, sada nas jednostavno nije bilo briga", rekao je Kostin. "Razumijem da su izvoznici zadovoljni (skokom tečaja nakon još jednog paketa sankcija američkog ministarstva financija), dok uvoznici nisu baš sretni, ali u velikoj mjeri ovdje se radi o emocijama", zaključio je.
Sam Kremlj ide čak i još dalje. Prema riječima Putinovog glasnogovornika Dmitrija Peskova, ono što se događa je upravo suprotni proces. Po njemu, jasno se vidi intenziviranje "erozije" dolara.
Ovaj njegov komentar uslijedio je kao odgovor na pitanje ruske državne novinske agencije TASS o tome je li prijetnja novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa kako će prisiliti zemlje da nastave koristiti dolar u međunarodnim trgovinskim nagodbama element trgovinskog rata. "Dolar postaje sve manje privlačan kao rezervna valuta za niz zemalja. To je proces erozije privlačnosti dolara, on se stvarno događa i intenzivira", rekao je Peskov, kako prenosi u ponedjeljak TASS.
Glasnogovornik Kremlja naglasio je da se ovaj trend ne može vidjeti samo u zemljama BRICS-a. "Općenito, sve više zemalja počinje prelaziti na korištenje nacionalnih valuta u trgovinskim, gospodarskim i vanjsko ekonomskim aktivnostima. To je proces koji uzima maha u cijelom svijetu", zaključio je.
Ranije je Trump rekao da će uvesti carine od 100 posto na robu iz zemalja BRICS-a ako uvedu novu valutu ili napuste dolar. Rekao je da bi svaka zemlja koja pokuša zamijeniti dolar u međunarodnoj trgovini mogla "reći zbogom Americi".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....