Studenti novinarstva zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti (FPZG) su višestruko nagrađeni na osmom Međunarodnom festivalu On the Record u Novom Sadu. Njihovi Nikolina Orešković i Dario Topić osvojili su drugo mjesto u kategoriji "online priča" za istraživački članak "Kolegice, znate kako se ispit može proći".
Dio njihova teksta koji se bavi seksualnim uznemiravanjem na Sveučilištu u Zagrebu, objavljen na studentskom portalu Globalnovine.eu, objavit ćemo, uz dozvolu uredništva u nastavku.
Dvije godine - toliko je prošlo otkad je najveći val prijava za spolno uznemiravanje zapljusnuo Sveučilište u Zagrebu. Nekoliko mjeseci - toliko je trebalo da svjetla medijskih reflektora oslabe, a sastavnice Sveučilišta zaborave da je problem postojao i vrlo vjerojatno i dalje postoji. Svo to vrijeme žrtve uznemiravanja, poput njihove sugovornice Ane (koju su tako nazvali za potrebe članka, a čiji su podaci poznati njhovoj redakciji) ne mogu zaboraviti što su proživjele.
"Moj mentor je jedini znao za moju situaciju i sva sreća da sam imala njega. On je tom profesoru čak i fizički prijetio u jednom trenutku.
A kada jedan docent mora reagirati vulgarno i nasilnički, onda je jasno da nešto smrdi, da sustav ne funkcionira. Jer da funkcionira, on bi mi rekao što mogu napraviti", objašnjava Ana i dodaje da ju je profesor pratio u stopu - gdje je bila ona, bio je i on. Pa čak i na proslavi njezine diplome.
‘Zlostavljanje na fin način‘
O tome kako se ponaša prema njoj ovisilo je je li pijan ili trijezan.
Kada je bio trijezan bio je miran, nije bio agresivan, onda ju je psihički zlostavljao, kako kaže, "na fin način". A kada je bio pijan onda si je dozvoljavao i poneki fizički kontakt, otpuštao je sve kočnice. Prijavljen je po službenoj dužnosti 2021., a prijava je odbačena jer spolno uznemiravanje nije bilo uvedeno kao kazneno djelo u Kaznenom zakonu iz 1997. koji je tada vrijedio.
U prva dva mjeseca 2021. godine na Sveučilištu je zaprimljeno oko 60 prijava za spolno uznemiravanje i to, redom, po broju prijava - na Akademiji dramske umjetnosti, Akademiji likovnih umjetnosti, Veterinarskom fakultetu i Filozofskom fakultetu.
Usporedbe radi, prema službenoj statistici Ministarstva unutarnjih poslova, u cijeloj zemlji je godinu ranije bilo ukupno 35 prijava protiv spolnog uznemiravanja, a 2018. godine njih ukupno - 30. Stoga smo odlučili istražiti je li se na Sveučilištu poduzelo išta konkretno da bi se zaštitilo žrtve i sankcioniralo počinitelje. Rezultati su poražavajući.
#NisamTražila
Nakon što je srpska glumica Milena Radulović optužila za seksualno uznemiravanje sveučilišnog profesora i redatelja Milana Aleksića, regija je dobila svoju inačicu #MeeToo pokreta, pokret #NisamTražila.
Među nebrojenim ispovijestima istakle su se one o profesorima sa zagrebačkog Sveučilišta. S prijavama se među prvima susrela Akademije dramske umjetnosti i tadašnja dekanica Franka Perković Gamulin koja je javno poticala sve studente da prijave uznemiravanje.
U razgovoru za Globalnovin.eu, tada je rekla da su joj se kolege s drugih fakulteta javljali da ih savjetuje kako postupati. Nisu se javljali Sveučilištu nego dekanici jednog fakulteta.
Godinu dana nakon afere koja je uzdrmala akademsku zajednicu, u veljači 2022., Akademija dramske umjetnosti donijela je Pravilnik o prevenciji i zaštiti studentica i studenata od seksualnog uznemiravanja, zlostavljanja, ucjenjivanja i različitih oblika diskriminacije, a Pravni fakultet Pravilnik o zaštiti studentica i studenata od seksualnog uznemiravanja i drugih oblika rodne diskriminacije.
Ostali fakulteti izgleda nisu vidjeli potrebu za posebnim pravilnicima.
Đurđević okupila kolege
"Nitko nam se od drugih sastavnica Sveučilišta nije javio ili tražio savijet radi donošenja ili primjene našeg Pravilnika", ističe profesorica Zlata Đurđević koja je inicijatorica i jedna je od devet profesorica s osam katedri Pravnog fakulteta koja je u proljeće 2021. kada se doznalo za 60 slučajeva seksualnog uznemiravanja okupila kolege i počela izradu pravilnika.
"Sveučilište u Zagrebu ni fakulteti početkom 2021. nisu ništa poduzeli da procesuiraju te slučajeve kršenja ne samo akademske etike, već i hrvatskih zakona iz radnog, antidiskriminacijskog i kaznenog prava. Nije bilo niti jednog postupka, što znači da mehanizmi zaštite nisu postojali ili su bili nedostupni i neučinkoviti", naglašava Đurđević.
Pitali su profesoricu, zna li kakva je situacija sada, više od godinu dana od primjene Pravilnika. Odgovarila im je da nije upućena jer Povjerenstvo koje je u obvezi podnijeti godišnje izvješće to još nije učinilo.
Pokušali su saznati kako su na ostalim fakultetima uređeni modeli prijava, s koliko su se prijava susreli te imaju li poseban pravilnika o zaštiti od seksualnog uznemiravanja ili ga namjeravaju izraditi. Upit su krajem prošle godine poslali svim sastavnicama. Odgovorilo je njih sedam.
Jedino PMF planira izradu posebnog pravilnika kojim bi se studentice i studente zaštitilo od spolnog uznemiravanja, dok se preostali oslanjaju na Pravilnik o studiranju, Pravilnik o radu, Zakon o ravnopravnosti spolova i slično, te na činjenicu da do sada nije bilo prijava.
Niti u rektoratu novinari ovog studentskog portala nisu saznali ništa konkretno o mjerama koje bi jednom trebale stupiti na snagu. Prorektoricu za etiku, izvanredna profesoricu Pravnog fakulteta Anamarija Musa, im je potvrdila da Sveučilište radi na sveobuhvatnom etičkom pravilniku koji bi trebao obuhvatiti i navedenu problematiku neprihvatljivog ponašanja, odnosno spolnog uznemiravanja na sastavnicama. Ipak, detalje nisu doznali.
"I dok se fakulteti pokušavaju obnoviti i uljepšavati izvana, truli su iznutra. Truli su tamo gdje trebaju biti najzdraviji. Kako drukčije objasniti činjenicu da je Ana s početka priče, koja je upisala fakultet koji je htjela i voljela, zamrzila svoju diplomu i struku. Kako objasniti da nije reagirala ranije jer se bojala da neće diplomirati, jer je znala da sustav ne funkcionira?", pišu u svom članku Nikolina Orešković i Dario Topić.
Jedan profesor je Ani, ispričala im je, nakon što ju je srušio na usmenom, otvoreno rekao: "Kolegice, pa znate kako se ispit može proći".
"A ti u tom momentu ispadaš glup, ne možeš vjerovati da ti to govori čovjek sijede kose, koji je pred penziju, koji ima djecu, unučad….", prisjeća se, a s tim profesorom se više nije susretala, za razliku od profesora protiv kojeg je i podignuta prijava koja se odbacila.
Prisjeća se i da su na fakultetu svi znali kakav je ‘on‘ – taj profesor, koji je nakon ove afere napokon dobio otkaz. Još u njezino vrijeme kružile su priče o njemu, a ništa se nije poduzelo.
Pojedinci preuzeli stvar
Nažalost, u situaciji kada sustav i zakon ne pružaju zaštitu, pojedinci su počeli uzimati pravdu u svoje ruke pa je tako profesor koji je uznemiravao i druge studentice i sam fizički napadnut, no to ga nije sputalo da nastavi, štoviše. Ana se cijele situacije prisjeća s nelagodom i danas kada je praktički u četrdesetima.
"Naježim se. Taj njegov pijan izraz lica nikad neću zaboraviti", zaključuje. Sa svojim križem nije se mogla sama nositi već je morala potražiti psihološku pomoć. No u tom trenutku nije znala da je izvor njezinih problema iskustvo koje joj je priuštio ovaj nasilnik.
"Išla sam s idejom – preopterećena sam, radim, studiram i onda sam znala spomenut neke situacije pa je psihijatrica shvatila da se jedna individua cijelo vrijeme provlači. Ja sam to cijelo vrijeme potiskivala i govorila si - izdrži, proći će, jaka si", govori.
No, nije prolazilo. Borila se s depresijom i anksioznošću.
"Krivila sam sebe, zbog izgleda, propitivala sam se i mislila sam da je moja krivica i onda je psihijatrica shvatila koliko je stanje ozbiljno i tada sam završila na antidepresivima. Radili smo zatim još dugo na tome da osvijestim da nije moja krivica, objašnjava Ana.
Ipak, nada se i vjeruje da će njezin istup konačno nešto pomaknuti s mrtve točke, ako ništa barem ohrabriti one koji sada čitaju ove retke, pišu Globalnovine.eu, na čijem portalu možete pročitati kompletan članak.