Drugi mandat Zoran Milanović premoćno je osvojio i nazvao svoj drugi izbor na predsjedničku funkciju “aktom povjerenja hrvatskih građana”. Političar i pravnik obnaša dužnost predsjednika Republike Hrvatske od veljače 2020. godine.
Rođen je 1966. godine, odrastao na zagrebačkom Trnju, a zatim na Črnomercu. Kako sam kaže, u mladosti je bio buntovan i sklon tučnjavi. Otac Stipe rodom je iz Glavica kod Sinja, a majka Đurđica “Gina”, rođena Matasić, iz Senja.
Stipe Milanović bio je član HDZ-a, a početkom 1990-ih je bio zamjenik ministra prosvjete za financijska pitanja u HDZ-ovoj vladi akademika Vlatku Pavletića. Sin mu Zoran išao je u srednju školu “Centar za upravu i pravosuđe” u Zagrebu (sadašnja Prva gimnazija).
Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, te za vrijeme studiranja dobiva Rektorovu nagradu i sudjeluje na studentskom natjecanju iz međunarodnog javnog prava “Telders” u Haagu. Govori engleski i francuski jezik.
Nakon diplome zapošljava se najprije na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a zatim, 1993. godine u Ministarstvu vanjskih poslova. Godinu dana kasnije odlazi u mirovnu misiju OESS-a u ratni Azerbajdžan, u okupirani Gorski Karabah gdje boravi mjesec i pol dana.
Od 1994. u braku je sa Sanjom Musić s kojom ima dva sina, Antu Jakova i Marka. Savjetnikom u hrvatskoj misiji pri Europskoj uniji i NATO-u u Bruxellesu postaje 1996. godine.
Dvije godine kasnije završava poslijediplomski studij europskog i komparativnog prava na flamanskom Sveučilištu u Bruxellesu. Nakon toga, 1999. godine, vraća se u Ministarstvo vanjskih poslova, a iste godine postaje član SDP-a.
Nakon pobjede koalicije predvođene SDP-om na izborima 2000. godine, povjerena mu je komunikacija s NATO-om. Tri godine kasnije postaje pomoćnik ministra vanjskih poslova Tonina Picule.
Nakon pobjede HDZ-a na izborima 2003. odlazi s mjesta pomoćnika. U Glavni odbor SDP-a izabran je 2004. godine, a dvije godine kasnije nakratko postaje glasnogovornik SDP-a.
Početkom rujna 2006. godine izabran je za koordinatora rada SDP-a u četvrtoj izbornoj jedinici. Nakon smrti Ivice Račana 2007. godine na 10. izvanrednoj izbornoj konvenciji u drugom krugu je pobijedio Željku Antunović i postao drugi predsjednik SDP-a.
Zahvaljujući njegovom izboru, rejting SDP-a u istraživanjima je doživio rast, ali HDZ pobjeđuje na izborima u studenom 2007. godine. Četiri godine kasnije, 2011. godine, kada Kukuriku koalicija predvođena SDP-om pobjeđuju na izborima te Zoran Milanović 23. prosinca te godine postaje premijer.
Početkom premijerskog mandata održan je referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju te 1. srpnja 2013. postaje 28. članica. Nakon što na parlamentarnim izborima 2015. godine SDP gubi vlast, Milanović ne uspijeva vratiti stranku na vlast na prijevremenim izborima 2016. godine.
Odlučio se povući s mjesta predsjednika SDP-a te je u studenom 2016. godine za predsjednika stranke izabran Davor Bernardić. Nakon povlačenja s hrvatske političke scene Zoran Milanović osniva savjetničku tvrtku EuroAlba Advisory, a od 2017. godine postaje savjetnik albanskom premijeru Ediju Rami.
Iste godine postaje predsjednikom Diplomatskog vijeća Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u Zagrebu. U lipnju 2019. godine objavio je kandidaturu za predsjedničke izbore na svojem profilu na Facebooku pod sloganom “Predsjednik s karakterom”.
U sklopu drugog kruga izbora početkom siječnja 2020. godine osvojio je 104 tisuće glasova više od Kolinde Grabar-Kitarović, nezavisne kandidatkinje s podrškom HDZ-a i četvrte hrvatske predsjednice. Polovicom ožujka 2024. godine, nekoliko sati nakon raspisivanja izbora za Hrvatski sabor za 17. travnja, Milanović je najavio svoju kandidaturu za predsjednika Vlade na listi SDP-a, kao nezavisni kandidat.
Ustavni sud RH je na temelju članka 125., a na temelju izjave Zorana Milanovića da će se kandidirati za predsjednika Vlade Republike Hrvatske, 18. ožujka izdao upozorenje Zoranu Milanoviću da mora podnijeti ostavku na mjestu predsjednika Republike ako želi biti kandidat.
Krajem lipnja prošle godine najavio je da će se kandidirati na predsjedničkim izborima 2024. Među strankama koje su najavile službenu podršku Milanoviću bili su Socijaldemokratska partija Hrvatske, Reformisti, Hrvatska seljačka stranka, Nezavisna platforma Sjever, Stranka umirovljenika, Blok umirovljenici i Centar.
U prvome krugu osvojio je 49,09 posto glasova da bi u drugom krugu pobijedio Dragana Primorca, HDZ-ovog kandidata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....