Pupovac kazao da ga brine zdravlje glave Mira Bulja: ‘Je li opsjednut? Hoće li uskoro govoriti samo dvije riječi?‘

Zastupnik Milorad Pupovac (SDSS) izjavio je u srijedu u Saboru da su neke tvrdnje, koje je u raspravi o Zakonu o Središnjem registru stanovništva, izgovorio Mostov zastupnik Miro Bulj "opasna priča i huškanje ljudi" te da je zabrinut za "zdravlje glave koja se zove Bulj“.

"Tvrditi da su manjine, zato što imaju svoje zastupnike, ravnopravnije od ostalih je opasna priča, huškanje ljudi", izjavio je Pupovac.

U saborskoj raspravi izrazio je ozbiljnu zabrinutost "za zdravlje glave koja se zove Bulj", s obzirom na to da stalno u istupima spominje njega i SDSS.

"Je li opsjednut, ovisan, postoji li opasnost da za mjesec dana govori samo dvije riječi, SDDS i Pupovac", zapitao se SDSS-ov zastupnik i pozvao sve da pomognu Bulju da obogati jezični repertoar, dodajući da "iz te glave godinama gotovo ništa ozbiljno ne izlazi".  

Njegova je reakcija uslijedila nakon što je Bulj, priznajući da su pripadnici nacionalnih manjina dali veliki doprinos u Domovinskom ratu najavio da će, postane li predsjednik države, raspisati referendum o ograničavanju mandata zastupnika nacionalnih manjina.

Smeta ga, kaže, da se broj pripadnika manjina od 2026. do 2033. utvrđuje prema popisu iz 2021., dok se broj Hrvata utvrđuje prema točnijem i ažurnijem Središnjem registru stanovništva. 

"Dobro da nije stavljen popis iz doba Karađorđevića kao mjerodavan, kad su pripadnici srpske manjine bili najprivilegiraniji", rekao je Bulj koji je Pupovcu uzvratio da je etnobisznismen, čiji se biznis financira hrvatskim kunama.

Bulja su branili stranačke kolege pa Ante Kujundžić (Most) Pupovcu predbacuje da je čovjek koji nije želio hrvatsku domovinu, a Marin Miletić da je prijatelj Aleksandra Vučića.

Armin Hodžić (zastupnik bošnjačke manjine) Bulju je spočitnuo da je neka vrsta "političke vegete", da je za sve stručan, te ga uputio da samo pripadnici manjina moraju ići u Poreznu upravu i izjasniti se o svoj pripadnosti, tj. upisati se u registra, dok drugi to ne moraju.

Zakon koji predviđa ustrojavanje Središnjeg registra stanovništva, koji će zamijeniti potrebu terenske provedbe popisa stanovništva, hvalili su i većinski i oporbeni zastupnici, pozivajući da se učini sve da se onemogući zlouporaba sustava i podataka iz njega.

"Pristup podacima treba precizno definirati, paziti na njihovu uporabu, jasno propisati koje će im osobe pristupati, kako će ih koristiti", kazala je Anita Curiš Krok (SDP) predlažući da se razmisliti da neovisno tijelo upravlja registrom.

I Loris Peršurić (IDS) pozdravlja odlazak u povijest popisa stanovništva, kaže da je onaj iz 2021. donio više problema nego rješenja. U nekim naseljima u Istri popisivač uopće nije bio, a službeni podaci nisu razmjerni stvarnom stanju, kazao je i napomenuo da netočni podaci, primjerice, utječu na indeks razvijenosti, koji je ključan za povlačenje europskih sredstava. Registar je, ističu HDZ-ovi zastupnici, korak prema transparentnijem upravljanju podacima, vjeruju da će donijeti niz koristi, zagovaraju sigurnost podataka i mjere za sprječavanje zlouporaba.

Anamariju Blažević (HDZ) zanimalo je hoće li činjenica da će se podaci u registru objediniti iz postojećih službenih evidencija, značiti da građani više neće morati hodati po šalterima?.

"Upravo to znači, smanjit će se odlazak građana u institucije", rekao je Župan.

Središnji registar je elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podatci iz zasebnih evidencija i registara - iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, Porezna uprava. U punoj primjeni bit će od 1. lipnja 2026. 
Sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima. Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja.