StoryEditor
Hrvatskamanjak kapaciteta

Može li strategija države biti lošija od stvarnosti? Novi zakon o socijalnoj skrbi daleka je najava, ali je već izazvala burne eakcije

6. studenog 2020. - 09:32

Premda je donošenje novog zakona o socijalnoj skrbi tek daleka najava, koja će se vjerojatno ostvariti tek iduće godine i o kojoj se tek treba otvoriti savjetodavni postupak koji će voditi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, već je izazvala reakcije.

Naime, javnosti, ali i Ministarstvu, nedavno su se obratili vlasnici obiteljskih domova koji se brinu o starim i nemoćnima te, zajedno s platformom "Glas poduzetnika", objavili kako će izmjene zakona dovesti do zatvaranja mnogih domova te do stvaranja "viškova" starijih ljudi koji će ostati nezbrinuti, što je, naravno, u uvjetima epidemije koronavirusa samo po sebi uznemirujuće.

Konkretno, reakciju je izazvala najava da bi se novim zakonom maksimalan broj štićenika obiteljskih domova za starije sa sadašnjih 20 mogao smanjiti na 12. "Predstavnici obiteljskih domova u Hrvatskoj i udruga 'Glas poduzetnika' upozoravaju da izmjene Zakona o socijalnoj skrbi i pravilnik nisu napravljeni u konzultaciji sa strukom", kaže se u priopćenju. "Postavlja se i pitanje što će se točno učiniti s 'viškom' korisnika? Smatramo da resorno ministarstvo trenutno nema dobru strategiju koja bi zbrinula korisnike koji se ovim odlukama ostavljaju bez potrebne skrbi", dodaje se, među ostalim, u priopćenju.

Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, međutim, promijenjen je još u svibnju ove godine, nakon strašne nesreće u kojoj je u obiteljskom domu u Andraševcu u požaru poginulo nekoliko starih, nemoćnih ljudi. Donekle je njime pooštren režim u pogledu minimalnih uvjeta koje trebaju zadovoljiti obiteljski domovi te su donesene neke izmjene. Prva je da se usluga smještaja u obiteljskom domu pruža u obiteljskoj kući gdje živi predstavnik obiteljskog doma i članovi njegove obitelji, bez iznimaka, poput objekata u dvorištima na 50 metara od "glavne kuće" kako je to bilo ranije, pa i u Andraševcu, a također je povećan i broj radnika po korisniku. No, vlasnici imaju rok od godinu dana, dakle do 21. svibnja iduće godine, da usklade svoje poslovanje prema ovim izmjenama, što znači da u praksi rezultata ovih izmjena još nema, niti one zasada ikoga obvezuju. Drugim riječima, radi se po starom, a ni najava ministra Josipa Aladrovića kako će udvostručiti broj inspektora zasad nije ostvarena.

Ukratko, za čitavu golemu populaciju ne samo korisnika staračkih, nego i svih drugih domova socijalne skrbi, uključujući i dječje, u Hrvatskoj radi samo – devet viših inspektora i svi su locirani u Zagrebu. Lani je tih devet inspektora obavilo 218 nadzora, među kojima 160 u ustanovama za starije. Od tog broja, 65 je bilo obiteljskih domova, 19 udomiteljskih obitelji, 45 drugih pružatelja pravnih osoba tipa vjerske zajednice, udruge i slično, 19 županijskih domova i inspekcija 12 objekata gdje se radilo na crno. Kod čak 130 pružatelja usluga utvrđene su nepravilnosti, dakle kod više od polovine njih. Rješenje o zabrani rada dobilo je njih 25, a protiv 34 su podneseni čak i optužni prijedlozi. Ove godine provedeno je 205 inspekcijskih nadzora, od toga 136 u domovima za starije, od kojih su 87 bili obiteljski domovi. Rezultati tih inspekcija zasad nisu poznati.

image
Ante Čizmić/Cropix

Hrvatska ukupno za starije osobe ima u svim domovima oko 20 tisuća kreveta, a potreba za njima u idućih će nekoliko desetljeća, zbog starenja stanovništva, sve više i više rasti. Javnih domova je samo 47, a ni država ni jedinice lokalne uprave ne grade nove. Na listama čekanja za smještaj u njima je 5676 ljudi, s tim što su liste čekanja, koje utvrđuje svaki dom zasebno, netransparentne, a čeka se u prosjeku nekoliko godina. Smještaj u 94 privatna doma skup je i mnogima nedostupan, a obiteljski domovi kojih je čak 378 s oko 5500 štićenika izvan su kontrole države, što pokazuju i učestale tragedije koje se u njima događaju, ali i činjenica da mnogi od njih rade potpuno ilegalno kao, primjerice, objekt u Legradu kraj Koprivnice, koji je otkriven ovih dana "zahvaljujući" prodoru korone među štićenike. Koliko takvih ilegalnih domova ima, ne zna se.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović povodom Dana starijih, koji se obilježava prvog dana listopada, još se jednom kritički oglasila te pobrojala brojne probleme s kojima se susreću stariji ljudi i njihove obitelji.

- Nakon tragičnog požara u Andraševcu u kojem je u ilegalnom dvorišnom objektu Obiteljskog doma „Zelena oaza“ poginulo šest starijih osoba, kao i nakon posljednjeg slučaja pogibije dviju korisnica obiteljskog doma „Providenca“ u Dugom Ratu, aktualizirao se problem lošeg zakonskog okvira i nedostatnog nadzora obiteljskih domova, na koji upozoravamo niz godina - naglašava Lora Vidović.

- Inspektori u obiteljske domove dolaze samo po prijavi pa je nadzor posve neučinkovit, zbog čega neki pružatelji, u potrazi za profitom i ohrabreni malom vjerojatnošću nadzora, svjesno krše propise i standarde, a time i prava korisnika. Broj obiteljskih domova i njihovi kapaciteti često se mijenjaju jer se neki ugase, preregistriraju na druge osobe, presele se na novu lokaciju, promijene pravni oblik ili tek započnu s radom. Time je njihov broj i rad teže pratiti i nadzirati pa se neki predstavnici obiteljskih domova, vođeni mogućnošću dodatne zarade, odlučuju na proširenje kapaciteta i izgradnju dodatnih objekata bez odgovarajućih dozvola, a korisnici i njihove obitelji, zbog nemogućnosti pomirenja obiteljskog i profesionalnog života, često nemaju izbora pa prihvaćaju mogućnost brzog smještaja po prihvatljivoj cijeni, ne pitajući za dokumentaciju i dozvole - dodaje pravobraniteljica te podsjeća na nepravilnosti koje su lani registrirali inspektori u obiteljskim domovima.

- Nedostaje medicinskih sestara i njegovateljica, a neki obiteljski domovi uopće ih nemaju. Predstavnici obiteljskog doma ne žive u objektu u kojem pružaju usluge, prostori su neuredni i neodržavani, u sobama je veći broj kreveta od propisanog, loši su higijenski i sanitarni uvjeti, loša je briga o zdravlju, korisnicima se ograničavaju posjeti, a često pružaju i četvrti, najzahtjevniji stupanj usluge... - kaže Lora Vidović.

Uz ovakvu sliku postojećeg stanja u obiteljskim domovima, koliko god njihovi vlasnici i "Glas poduzetnika" prozivali Vladu za lošu strategiju, teško je zamisliti da novi zakon o socijalnoj skrbi tu sliku može imalo pogoršati.

Minimalni uvjeti

Prema sadašnjem zakonskom modelu, obiteljski dom je vrsta doma za starije osobe koji može u svojoj kući otvoriti bilo koja punoljetna osoba sa srednjom stručnom spremom i koja ne treba imati čak niti registriranu firmu ili obrt. Treba ispunjavati vrlo, vrlo minimalne prostorne uvjete - priključak na struju i telefon, jedan zahod na šest korisnika, spavaonice koje ne smiju imati više od tri kreveta i moraju imati dnevno svjetlo te grijanje, a u 'razdoblju visokih temperatura osigurati optimalnu temperaturu'.

Uvjet je da korisnici žive u istoj kući u kojoj živi i vlasnik, ali iznimno vlasnik može živjeti i u dodatnom objektu ako 'između građevina udaljenost nije veća od 50 metara', što se, čini se, masovno koristilo. Pritom, obiteljski dom uopće ne mora imati nikakve zaposlenike, pa ni one stručne, premda se dom brine za najmanje pet do najviše 20 starijih osoba. Doista je teško povjerovati da toliko ljudi u Hrvatskoj ima sedam soba i najmanje dvije kupaonice 'viška', ali u Hrvatskoj su obiteljski domovi za starije svojom brojnošću nadmašili sva očekivanja onih koji su ih prije 15 godina 'ozakonili'.

Dozvolu za rad obiteljskom domu daje županija koja nakon toga, međutim, nema pravo nikakva nadzora nad radom domova. Novi zakon o socijalnoj skrbi, tako se barem očekuje, propisat će strože uvjete za otvaranje obiteljskih domova, a županija će im davati dozvole za rad, ali ih i kontrolirati.

item - id = 1055828
related id = 0 -> 1106285
related id = 1 -> 1063454
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. rujan 2021 09:07