Ljubo Jurčić: Fakultetski obrazovan čovjek bi trebao imati plaću od tri tisuće eura

Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić gostovao je kod Nine Kljenak u emisiji Studio uživo N1 televizije gdje su razgovarali o inflaciji i novom Zakonu o lobiranju.

Mjesečna inflacija trenutačno je na 0.3 posto. Ona je jedna od tri najviše inflacije u Europi. Zajedno s Hrvatskom su Belgija i Estonija.

S ekonomske strane stopa inflacije od 2, 3, 5 posto se smatra umjerenom inflacijom i kako kaže Ljubo Jurčić, ona je “zbunjujuća za narod”: “Kad čuju da se smanjuje inflacija, misle da to znači smanjenje cijena, a to je – deflacija. Čim govorimo o inflaciji – cijene rastu”, ističe.

Problemi – akumulacija inflacije

“0.3 posto nije puno, no problem je akumulirana inflacija”, govori Jurčić i ističe da je to prvi problem uz nizak dohodak: “Prosječna bi plaća trebala biti 2000 eura, a sada je na oko 1350 eura. Prosječna mirovina je mala u Hrvatskoj – 600, 700 eura – s tim ste na granici siromaštva.”

Mirovine, kako smo mogli čuti na prosvjedu umirovljenika održanom u ponedjeljak, mogu biti i 250, 300 eura.

“Tako je, kad se odbace povlaštene, braniteljske mirovine zapravo imamo 200-300 tisuća ljudi koji imaju mirovinu oko 300 eura.”

Može li se živjeti od mirovine?

Bi li trebali zauzeti stav da je sve ispod 700-800 eura rubno dostojanstveni iznos?

“Nas politika uči da je ono što sad imamo – najbolje. Kad pogledamo ekonomske političke poteze unazad 30 godina vidimo da su današnje male mirovine i plaće rezultat politika koji su svjesno poduzimali u Vladi. Nama je 2. mirovinski stup iz starog mirovinskog sustava oduzeo preko miljardu eura iz 1. mirovinskog stupa”, pojašnjava Jurčić i dodaje:

“Mirovine nisu mogle rasti zato što je od 1. stupa oduzeta četvrtina prihoda u situaciji dok je broj umirovljenika porastao sa 700 tisuća na preko milijun i 100 tisuća. Tada je Vlada uvela 2. mirovinski stup i napravila dodatni deficit i Vladi i 1. mirovinskom stupu i javni dug”, pojašnjava.

“Ne možemo se izvlačiti na to da je inflacija prirodna jer je ona rezultat odluka Hrvatske vlade. Slušalo se lobiste, interesne skupine i sad to trpe umirovljenici i narod”, rekao je Jurčić.

Tanka linija između lobiranja i korupcije

Zakon o lobiranju je stupio na snagu u utorak.

“Mate Granić ga je pokušao provesti, prisjeća se Jurčić. To je bilo na staklenim nogama jer je tanka linija između lobiranja i korupcije. Taj zakon bi trebao povećati transparentnost i trebao bi se znati njegov glavni cilj, predmet da je jasno tko su uključeni…”

Preporuka OECD-a je da se ono regulira, a Zakon je oblikovan prije kasnijih preporuka koje su sugerirale da se odrede i utjecaji samog lobiranja.

Spomenuti Zakon predviđa i registar lobista, no dužnosnici i dalje nisu dužni obavijestiti s kim surađuju kao što to moraju u Sloveniji, Švedskoj. Je li ovo samo ispunjavanje forme?

“Imali smo 32 poglavlja i za pristupanje EU-u pa smo ih nominalno napravili. Ciljeve industrijske politike primjerice nismo ugradili u nacionalne zakone i proračun”, govori Jurčić i pojašnjava “mi to ne shvaćamo ozbiljno i ne prilagođavamo ih našoj razini razvoja. U niže razvijenim državama, lobisti imaju veći utjecaj i veću štetu.”

“Ministri i vlade u razvijenim zemljama imaju iza sebe institucije koje ne gledaju tko je na vlasti nego gledaju društveni interes sa svih aspekata. Kod Hrvatske je problem što nemate nekog tko će objasniti tehnički, tehnološki, socijalni, ekološki aspekt”, ističe analitičar izostanak cost-benefit analize i govori da se većina odluka donosila pod pritiskom lobista.

Balkanski tigar u balkanskoj rupi

Umirovljenici su iskazali potrebu da ih se isključi iz pretplate, primjerice, javne televizije.

“Imate nivo ekonomije koji imate i onda se gleda gdje se može što uštediti i dodati umirovljeniku pa idu na usluge koje daje država i tako indirektno subvencionira umirovljenike primjerice voucherima za struju… No realna mirovina se ne povećava jer morate čitav sustav promijeniti. Ako najnižima dignite mirovinama, morate i svim drugim razinama povećati jer tako čuvate sustav. Vi možete raditi korekcije, ali u nekom ćete trenutku morate napraviti rangiranje u relaciji s izdacima”, ističe.

“Mora postojati socijalna politika koje će iz socijalnih fondova kompenzirati najosjetljivijim građanima”, govori Jurčić.

Vladajući opetovano šalju poruku da se u Hrvatskoj nikad nije bolje živjelo. Čujemo s druge strane jednu drugu Hrvatsku koja smatra da nikad nije bilo gore. Jurčić komentira: “Uvijek se želi stvoriti percepcija bolja nego što je. Gledajući globalno, od industrijske revolucije kontinuirano živimo sve bolje i bolje… slušamo digle se mirovine, plaće, no situacija je slična i u Srbiji, Rumunjskoj i Bugarskoj s kojima se koprcamo na dnu Europe”, podsjeća Ljubo Jurčić.

“U spomenutim državama su također rasle i plaće i mirovine”, ističe Jurčić nazivajući to vodostajem koji nas je – zakačio. “Balkanski tigar ostaje u balkanskoj rupi.”

Analitičar govori da bi minimalna plaća i prosječna mirovina trebale biti na oko 1000 eura: “Fakultetski obrazovan čovjek bi nakon godinu-dvije staža trebao imati plaću oko 3000 eura”, procjenjuje Jurčić i zaključuje: “Ako nema perspektivu penjanja na 3000, ide tražiti tu plaću u Europi.”