StoryEditor
Hrvatskaveliko pitanje

Kako će Dalmacija preživjeti krizu zbog korone: lakih rješenje nema, turizam će nam sporo ozdravljati...

Piše Gojko Drljača
8. travnja 2020. - 21:16
IlustracijaVojko Bašić/HANZA MEDIA

Bez obzira na to hoće li veći broj europskih zemalja već za dva-tri tjedna olabaviti vrlo restriktivne epidemiološke mjere, male su šanse da ćemo do kraja 2020. godini vidjeti oživljavanje turizma.

Austrijski kancelar Kurz požurio se objaviti hrabri plan oživljavanja ekonomskih i socijalnih aktivnosti, ali taj plan vrlo vjerojatno neće napuniti bečke trgove turistima, niti je vjerojatno da će austrijska skijališta uprihoditi bogatstvo od stranih gostiju kao što svake zime to čine desetljećima. Otužna sudbina turizma u 2020. godini bit će internacionalna. Isto što čeka talijanski i španjolski turizam, zadesit će i hrvatski. Ne treba imati iluziju da će jadranska odredišta ovog ljeta nekako profitirati od toga što su hrvatske epidemiološke mjere imale bolje rezultate od većine europskih. To je možda tema za unaprijeđenu turističku ponudu 2021. godine.

Drugim riječima, otvara se pitanje koliko loše će proći hrvatska i posebno dalmatinska ekonomija koje su izrazito ovisne o turizmu. I što može učiniti Dalmacija kako bi riješila problem previsoke izloženosti turizmu? Uostalom, može li Dalmacija prilagoditi turističku ponudu novom, normalnom životu u kojem očekujemo pojavu opasnog virusa koji može izazvati pandemiju.

Bez lakih rješenja

Lako je reći kako treba smanjiti izloženost turizmu, no ekstremno visoki udio turizma u regionalnom BDP-u nije nešto što se dogodilo dekretom niti preko noći, nego je posljedica složenih i dugotrajnih razvojnih procesa. Stoga neće biti lakih i brzih rješenja.

Prema pojedinim procjenama ukupna izloženost Hrvatske turističkim prihodima može se izraziti kroz 15-postotni udio u BDP-u. Po tome je Hrvatska, uz Maltu, najizloženija zemlja na svijetu. Ako je Hrvatska tako visoko na svjetskoj ljestvici ovisnosti o turističkim prihodima, može se učiniti da je za Dalmaciju ekonomska perspektiva grozna. Realnije je, naime, očekivati vrlo sporo vraćanje starih turističkih brojeva, nego potpuni zaborav COVID-19 zaraze. Kako će Dalmacija preživjeti?

Ključni problem u realizaciji mjera koje vode smanjivanju izloženosti turizmu bit će mali fiskalni potencijali te očekivani rast cijene zaduživanja u mjesecima i godinama koje dolaze.

Bilo kako bilo, Dalmacija se za početak može okrenuti proizvodnji hrane. Uzgoj povrća, voća, ribe i školjaka sasvim sigurno ima vrlo značajan poslovni potencijal, kako na domaćem tržištu tako i inozemstvu. Veliki adut Dalmacije može biti izvoz kvalitetne i zdrave hrane. No, da bismo postigli razmjere proizvodnje koji mogu osigurati doista relevantne izvore prihoda trebat će nekoliko godina.

Treba izbjegavati demagogiju. Bilo bi lako reći kako se Dalmacija treba okrenuti poslovima budućnosti. Za tako nešto treba promijeniti školski sustav, povezati ga s potrebama tržišta rada. S obzirom na to da je i hrvatski i dalmatinski školski sustav u velikom raskoraku s potrebama aktualnog tržišta rada, nije realno očekivati brzu prilagodbu tržištu rada budućnosti. Promjena kurikuluma i nužno educiranje profesora srednjih škola i fakulteta također je proces koji će trajati godinama.

Nova zanimanja

S obzirom na velike europske zelene planove, jasno je da ćemo trebati više konzultanata za alternativne izvore energije. To je jednostavan primjer. No, bilo bi dobro da konzultant budućnosti za alternativne izvore energije skupi znanja na Massachusetts Institute of Technology. Slavni američki MIT osigurat će mu konkurentnost na svjetskoj razini.

Evo složenijeg primjera: danas je napredak u neurologiji koja koristi suvremena tehnološka rješenja takav da se već fantazira o potpuno drukčijim chipovima koji će sve starijoj svjetskoj populaciji pojačati oslabljene memorijske kapacitete ili pak pomoći paraliziranima. Na znanstvenom stolu već je i telepatija. Kako bismo uhvatili priključak netko bi trebao otići na, recimo, Columbia sveučilište na najcjenjeniji odjel neuroznanosti, slušati predavače nobelovce te se vratiti u Dalmaciju i prenositi naučeno mladim pametnim Dalmatincima koji još nisu otišli u Zagreb ili inozemstvo. Uviđate složenost problema?

Nadalje, ova medicinska kriza otvorit će nova, drukčija radna mjesta u zdravstvu. U svijetu se već priča o zdravstvenim tehničarima za AI (artificijelna inteligencija) dijagnostiku. Ideja je uz pomoć suvremene senzorike dijagnosticirati bolesti na daljinu te isto tako, virtualno, voditi pacijente kroz njihove terapije.

Ako žele postati doista moderni, dalmatinski gradovi i gradići trebat će cyber city analitičare. Potrošnja na smart city tehnologije će 2016. - 2021. narasti za 55 milijardi dolara prema podacima IDC-a. Cyber city analitičari bit će osobe odgovorne za održavanje sve sofisticiranije i složenije smart city infrastrukture.

Lista potencijalno atraktivnih zanimanja budućnosti doista je dugačka. Prvo treba osvijestiti ogromni problem koji je moguće riješiti: tržište rada budućnosti u ovom trenutku već je jako pobjeglo Dalmaciji, ali se nikad nije kasno uključiti.

Preraspodjela snaga

Pri tome treba biti svjestan da će odnosi snaga najvećih ekonomija za samo 10-20 godina biti potpuno drukčiji. Partnere bismo na međunarodnoj razini trebali tražiti gdje se očekuju najviše stope gospodarskog rasta. Gdje će to biti? Pa očekuje se da će se od 2050. godine kinesko gospodarstvo učetverostručiti te prerasti ekonomiju SAD-a. Umjesto Japana treću svjetsku gospodarsku poziciju držat će Indija s BDP-om koji će biti 7-8 puta viši nego što je danas njemački. Indonezija će u 2050. imati veći BDP nego danas Velika Britanija i Francuska zbrojeno. Ogromni gospodarski skokovi očekuju se u godinama koje dolaze od Meksika, Turske, ali i zemalja poput Nigerije koja bi trebala ekonomski nadrasti Italiju. Pri ovome moramo voditi računa da će svi željeti poslovati s onima gdje se dugoročno očekuju prosječno najviše stope gospodarskog rasta. Konkurencija u tom trčanju za rastom bit će strašna.

Zaključno, valja upozoriti kako i u ovoj nezahvalnoj situaciji za jadranski turizam ne treba podcijeniti njegovu snagu. Vjerojatno najizloženiji grad turističkim prihodima jest Dubrovnik. Taj isti Dubrovnik uspio je kroz povijest upravo zbog toga što su u svoje vrijeme imali dobro razumijevanje epidemioloških mjera. Kompleks zgrada zvan Dubrovački lazareti možda je bio važniji čak i od dubrovačkih zidina. Samo 300-tinjak metara od Grada karantena je čuvala Dubrovnik kroz stoljeća.

Danas primjena najsuvremenijih epidemioloških znanja može podići razinu povjerenja u Dalmaciju kao najsigurniju europsku destinaciju, a istodobno osigurati sigurnost Dalmatincima. Ako uz to hrvatski hoteli pokažu da znaju kroz, recimo, posebne nutricionističke planove i virtualno medicinsko savjetovanje turista osigurati siguran boravak čak i onima koji se kao najugroženije skupine najviše boje COVID-19 zaraze, onda će fantastični rezultati hrvatskih epidemioloških mjera dobiti na težini. Možda ne ove godine, ali već sljedeće sigurno.

Ako uvjerite dijabetičare koji redom pate od visokog tlaka da im u jadranskom hotelu kroz prilagođenu mediteransku prehranu, smanjenje stresa i adekvatni fitness program možete osigurati i bolju glikemiju i normalizaciju krvnog tlaka, onda ćete na svakog dijabetičara privući i deset zdravih koji će se zbog takvog pristupa osjećati sigurnije. Osim toga, briga o zdravlju turista Dalmaciji u godinama koje dolaze može biti adut za dizanje ponude izvan ljetne sezone.

Tko zna, možda COVID-19 unaprijedi i hrvatski turizam. Neće biti prvi put u povijesti čovječanstva da nas kriza ojača.

#TURIZAM#DALMACIJA#KORONAVIRUS

Izdvojeno

17. svibanj 2020 00:04