Zbog ekstremnih vremenskih prilika sve je teže osigurati nekretnine u pojedinim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država, a osiguravajuće kuće višestruko povećavaju cijene polica osiguranja.
Kako to izgleda u praksi, svjedoči primjer samohrane majke troje djece koja je donedavno živjela u jugoistočnom dijelu Austina u Teksasu. Kad je došla produljiti policu osiguranja svoje kuće za slučaj poplave, šokirala se doznavši da se cijena police povećala s 450 na 1893 dolara.
Ona to ne može platiti i ne može sebi više priuštiti život u kući koja joj je dom već godinama i u kojoj se nadala provesti ostatak života, a kroz iste probleme prolaze i brojni njezini susjedi. Poskupljenje njihova osiguranja za slučaj poplave rezultat je promjena u mapiranju poplavnih područja, piše BBC. National Weather Service je 2018. ažurirao modele poplava kako bi odražavali podatke prikupljene tijekom 25 godina.
Tisuće kuća u Austinu, za koje se prije očekivalo da bi mogle biti poplavljene jednom u 500 godina, sada su u riziku od poplave jednom u svakih sto godina. Nove analize podataka pokazuju da je Austin u većem riziku od poplava nego što se prethodno procjenjivalo pa su police osiguranja za brojne nekretnine višestruko povećane. Samo u prvoj polovini 2023. godine premije u Teksasu povećane su do 16 posto.
Poskupljenje troškova osiguranja u Austinu odraz je krize koja se širi SAD-om, uz istočnu i zapadnu obalu, kao i kroz srednji zapad. Prošle godine je objavljeno izvješće u kojemu se najavljuje dramatično poskupljenje polica osiguranja nekretnina na Floridi, u Kaliforniji i Louisiani.
Osiguravajuća tvrtka AllState je 2022. zaustavila prodaju novih polica osiguranja kuća i stanova u Kaliforniji jer su isplate osiguranicima za obnovu oštećenih nekretnina značajno povećane posljednjih godina zbog rasta troškova popravaka i sve češćih i ozbiljnijih vremenskih nepogoda.
Prošle godine je State Farm, jedna od najvećih američkih osiguravajućih kuća, najavila da će također prestati prodavati nove police osiguranja u Kaliforniji, a obrazložili su to povijesnim rastom troškova gradnje koji rastu brže od inflacije, rapidnim povećanjem izloženosti katastrofama i izazovnim tržištem osiguranja.
State Farm je posljednji u nizu osiguravatelja koji su se povukli iz Kalifornije, koja je posljednjih godina pogođena razornim požarima, poplavama i odronima, a nad njom je i stalna prijetnja mogućeg snažnog potresa. A na Floridi je tvrtka Farmers Insurance obustavila vlastiti brend osiguranja kuća, priključivši se desetak osiguravatelja koji su već napustili tu američku saveznu državu.
Napuštanje tih područja dio je šire priče, zbog klimatskih promjena SAD postaje sve nestalnije mjesto za život. Uragani, poplave, oluje i požari uzrokovali su posljednjih godina masovno uništenje. SAD je i sve skuplje mjesto za život zbog troškova povezanih s ekstremnim vremenskim pojavama.
Izvješće objavljeno 2022. godine analiziralo je 120 milijuna nekretnina i došlo se do zaključka da su na svaku desetu utjecale prirodne katastrofe. Zimske oluje utjecale su na 12,7 milijuna domova, nanijevši im 15 milijardi dolara štete samo tijekom 2021. godine, dok su uragani prouzročili 33 milijarde dolara štete na 1,2 milijuna nekretnina.
A budućnost je još mračnija. Nedavno izvješće First Street Foundationa, neprofitne organizacije koja se bavi istraživanjem klimatskog rizika, pokazuje da je 23,9 milijuna domova u SAD-u u riziku od razornih vjetrova, za 4,4 milijuna nekretnina rizik predstavljaju požari, a za njih još 12 milijuna poplave. Privatne osiguravajuće kuće određena područja označavaju kao "neosiguriva".
Tržište osiguranja kuća u 2023. je procijenjeno na 233 milijarde dolara; ako posao ne ide, osiguravajuće kuće nemaju nikakvu obvezu da se negdje zadržavaju. Propisi u državama poput Kalifornije, Floride i Louisiane, koje su među onima najteže pogođenima klimatskim promjenama, godinama su obuzdavali cijene osiguranja.
Kad neka prirodna katastrofa pogodi i osiguravajuća društva moraju platiti, ne smiju sljedeće godine podignuti cijene kako bi pokrili svoje gubitke. Kao rezultat toga, osiguravajuće kuće ne ostvaruju profit na kakav su navikle i za njih je financijski razumno da se jednostavno povuku s visoko rizičnih tržišta poput Kalifornije.
Najteže posljedice klimatskih promjena neproporcionalno padaju na leđa socijalno osjetljive populacije. Poplave su najčešće i najskuplje prirodne katastrofe u SAD-u, a podaci pokazuju da manje od 60 posto vlasnika obiteljskih nekretnina, koji žive u područjima gdje je osiguranje od poplava obvezno, zaista imaju osiguranje jer jednostavno nemaju novca za to.
U takvim zajednicama ljudi imaju dvije mogućnosti – riskirati bez polica osiguranja ili se odseliti. Kad se osiguravajuće kuće povuku iz nekog područja, vlasnici nekretnina moraju se osloniti na državno osiguranje za nekretnine u područjima visokog rizika koje se ne može osigurati na drugi način. Takvo osiguranje pokriva manje i ima više premije od uobičajenih osiguranja.
U Kaliforniji je to FAIR Plan, čiji je broj korisnika između 2018. i 2023. porastao sa 140.000 na 330.000 iako je plan bio zamišljen za privremeno korištenje. Kako bi spriječili još osiguravajućih kuća da napuste Kaliforniju, država će im dopustiti da uzimaju u obzir klimatske promjene pri određivanju cijena, što će značiti skuplje osiguranje za vlasnike nekretnina, a ono je ionako već poskupjelo.
Čak i kroz FAIR Plan premije su se nekim vlasnicima kuća utrostručile i tisuće ljudi uopće više ne osiguravaju svoje domove, a slično se događa i u Louisiani. Primjetan je nedostatak potpore državnih institucija onima koji sebi više ne mogu priuštiti plaćanje osiguranja, birokrati ih samo šalju od jedne do druge službe.
Još jedan problem je činjenica da se na tržištu nekretnina pri formiranju cijena podcjenjuje rizik od klimatskih promjena. Primjerice, u Miamiju cijene kuća nastavljaju rasti usprkos predviđanjima da će gradovi na jugoistoku Floride biti suočeni s više od 30 dana plimnih poplava godišnje do 2050. godine. Procijenjeni rast razine mora, na koji će Miami biti posebno osjetljiv, prijeti floridskim nekretninama ukupne vrijednosti 400 milijardi dolara...