StoryEditor
Više od sportakontroverzan život

Kao mlada trpjela je zlostavljanje majke i polubrata, postala je američka heroina, a onda se dogodio jedan od najvećih skandala u povijesti sporta

28. veljače 2021. - 22:00

Brojni su junaci i antijunaci prošli kroz serijal 'Više od sporta', ali o pripadnicama ljepšeg spola zaista rijetko pišemo. Nije to ni čudno, zapravo. Ženski je sport općenito zapostavljen pa je samim time i teže pronaći nekoga tko bi van sportskih borilišta bio pandan Mariju Balotelliju, Nicklasu Bendtneru ili Bobbyju Fischeru, ali naša današnja „junakinja” spada u najkontroverznije ličnosti o kojima smo do sada pisali.

Danas ćemo redove na našoj stranici posvetiti Tonyji Harding, američkoj klizačici koja je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća punila stupce kako sportskih izdanja, tako i tabloida, a naposljetku i crne kronike.

Harding je rođena 12. studenog 1970. godine u Portlandu, a da će joj život biti težak bilo je jasno od samog početka. Otac Albert često je mijenjao poslove, a zbog lošeg zdravlja nerijetko je bio i nezaposlen. S Tonyjinom je majkom LaVonom vodio buran odnos, često na rubu fizičkog obračuna pa je već kao mala djevojčica svjedočila nasilju u obitelji.

Majka i polubrat su je zlostavljali u mladosti

Klizanjem se počela baviti kada je imala tri godine, a njena je trenerica Diane Rawlinson odmah shvatila kakav dragulj ima u rukama. Ipak, talent i rad u okrutnom društvu, što američko zasigurno ponekad je, nije bilo dovoljno. Poznato je da se kod ocjenjivanja nastupa osim same izvedbe vrlo često gleda i ukupni dojam, a jedna od ključnih stvari je zasigurno i kostim ili haljina koju klizačica nosi. S obzirom na to da je obitelj dosta često ovisila o LaVoninoj konobarskoj plaći, bilo je jasno da mala Tonya ne može biti poput drugih djevojčica koje su se bavile umjetničkim klizanjem. Da doskoči tom problemu, majka je sama kreirala i šila haljine, a nespretne kreacije izazivale su porugu koja je na maloj Tonyji ostavila dubok i neizbrisiv trag.

image
Harding s trenericom Diane Rawlinson u siječnju 1994.
Arhiva/AFP

Da je Hardingovoj u to doba najveći problem bilo siromaštvo, možda bi ova priča bila i lijepa. Ali, kada na siromaštvo dodate i svakodnevno majčino zlostavljanje kojem je bila izložena, život postaje puno kompliciraniji i teži.

Tonya Harding godinama je kasnije izjavljivala da joj je psihofizičko zlostavljanje od strane majke bila svakodnevica kada ja imala sedam godina. Dio toga mogao se vidjeti u filmu 'I, Tonya', a jedna od scena iz filma, za koju Harding tvrdi da se zaista i dogodila prikazuje gnjevnu LaVonu kako baca nož u smjeru svoje kćeri, a oštrica se zabiju u njezinu ruku.

Nažalost, majka nije bila jedini član obitelji koji je zlostavljao Tonyju. Naime, godinama ju je maltretirao i silovao njezin polubrat Chris Davison, a 1986. godine mladoj je klizačici konačno prekipjelo i sve je prijavila policiji. No umjesto da je podrže u nastojanju da se zaštiti od nasilnika, roditelji joj nisu vjerovali i tražili su da odbaci tužbu protiv brata. Na kraju je Davison proveo svega nekoliko dana u pritvoru, a teror je za Tonyju prestao tek njegovom smrću u nerazjašnjenoj prometnoj nesreći 1988. godine, Kakve je osjećaje prema njemu gajila najbolje će pokazati riječi iz intervjua koji je dala 1994. godine.

- On je jedina osoba u mom životu koja nije vrijedna oprosta i jedini je kojeg sam ikada mrzila, rekla je Harding jednom prilikom Rolondi Watts.

No sve životne nedaće nisu mladu Tonyu sputavale u sportskom smislu. Potpuno neprilagođena na okruženje, svakog je dana sve više napredovala kao klizačica. Stvari koje je ona mogla izvesti nije mogao nitko drugi, ali do pobjeda je dolazila vrlo teško jer se jednostavno nije uklapala u klizački svijet. Na državnim prvenstvima osvajala je medalje, ali uvijek je nedostajalo nešto za konačni iskorak i potvrdu talenta. Znala je već tada da će morati izvesti nešto posebno da bi konačno došla na sam vrh, gdje joj je bilo mjesto.

Američka heroina

I onda je došla 1991., godina koja je promijenila sve. Na prvenstvu Sjedinjenih Američkih Država Harding je izvela trostruki aksl, izuzetno težak skok koji je samo jedna žena prije nje uspjela izvesti - Japanka Midori Ito. Imidž gubitnice i neprilagođene djevojke nestao je preko noći, a Amerika je dobila heroinu. Kao prvakinja jedne od najvećih klizačkih sila, Harding je otišla na Svjetsko prvenstvo i ponovno ispisala povijest zajedno s još dvije kolegice iz reprezentacije. Kristi Yamaguchi, Tonya Harding i Nancy Kerrigan osvojile su prva tri mjesta i tako po prvi puta uspjele postići da sve medalje odu u jednu zemlju.

No ono najvažnije je tek dolazilo. San svakog sportaša oduvijek je zlatna medalja na Olimpijskim igrama, a iznimka nije bila ni Harding. Iako joj je forma bila u očiglednom padu, u francuski je Albertville ispraćena s nadama da bi se mogla vratiti s odličjem. Ali, naravno, kako to uvijek biva kod ljudi poput Tonye Harding, ona je na tim Igrama ostala korak do raja osvojivši četvrto mjesto, dok je njena velika rivalka iz reprezentacije Kerrigan osvojila srebro.

image
Arhiva/AFP

Iduća je godina bila jedna od lošijih i činilo se da je Harding sve bliža kraju karijere. Ipak, Međunarodni olimpijski odbor odlučio je još 1988. da će se samo dvije godine nakon Igara u Albertvilleu održati još jedne i to u norveškom Lillehammeru. Saznanje da će još jednom imati priliku ostvariti svoj san bilo je velika motivacija za Harding.

No prije nego nastavimo sa sportom, moramo se vratiti malo u prošlost. Još kao petnaestogodišnjakinja, Harding je upoznala Jeffa Gilloolyja. Gillooly, dvije godine stariji od nje, vrlo je brzo postao njena, pa ne možemo baš reći sigurna, ali na neki način luka. Još kao maloljetna djevojka pobjegla je iz roditeljske kuće i počela živjeti s Jeffom, a svoju su vezu ozakonili u ožujku 1990. Baš kao i svaki brak, i njihov je imao uspona i padova, ali baš kao što je sve radila bolje i više od drugih, tako su i svađe i pomirbe sa suprugom bile znatno intenzivnije negoli je to bio običaj kod drugih ljudi.

Vidjevši da ne mogu skupa, odlučuju se razvesti u kolovozu 1993., a Harding se posvećuje treningu za nadolazeće prvenstvo SAD-a koje je ujedno bilo i izlučno natjecanje za Olimpijske igre u Lillehammeru.

Jedan od najvećih skandala u povijesti sporta

I onda je došao siječanj 1994. godine. Cobo Arena u Detroitu bila je spremna da ugosti spektakl. Mnoge su izvrsne klizačice stigle u Motor City sa samo jednom željom. Osvojiti naslov prvakinje. Najveći favorit natjecanja bila je Kerrigan koja je branila titulu iz 1993., a najveća joj je prijetnja bila upravo Harding koja se svim snagama pripremala za svoju posljednju šansu.

Oči sportske javnosti bile su danima uprte u Detroit, svakodnevni izvještaji s treninga punili su novinske stupce i popunjavali minute televizijskog programa i činilo se da nas čeka najveći spektakl u povijesti umjetničkog klizanja.

Eh, da je sve bilo prema očekivanjima, mi danas vrlo vjerojatno ne bismo ni pisali ovaj tekst. Umjesto najvećeg spektakla u povijesti klizanja, dobili smo jedan od najvećih skandala u povijesti sporta. Bio je 6. siječnja, nešto malo iza 14:30, a Shane Stant pratio je svaki korak Nancy Kerrigan. U jednom je trenutku izvadio teleskopsku palicu i nesretnu klizačicu svom snagom udario po desnom koljenu.

Bolni urlik Kerriganove odzvanjao je Cobo Arenom, a klizanje je vrlo brzo palo u drugi plan. Svima je bilo potpuno jasno da se ovdje ne radi o nasumičnom napadu, ali nitko nije znao tko je naručitelj. 

Natjecanje se ipak održalo, ozljeda Nancy Kerrigan ipak nije bila toliko strašna, ali je ipak morala propustiti prvenstvo. Pobijedila je, naravno, Harding i američki je savez nominirao obje klizačice za odlazak u Norvešku.

No umjesto slavlja zbog apsolutno zaslužene pobjede, Harding je vrlo brzo upala u neslućene probleme. Naime, naručitelj napada na Nancy Kerrigan bio je Tonyjin bivši suprug. Gillooly je zajedno sa svojim prijateljem i bivšim Tonyjinim tjelohraniteljem unajmio dva muškaraca koji su trebali onesposobiti Kerrigan i izbaciti je s Olimpijskih igara.

Stvari su se vrlo brzo počele rasplitati, Harding je s agentima FBI-ja razgovarala više od osam sati i na koncu priznala upletenost svog bivšeg supruga u napad. Ipak, nastup na Igrama joj nije bio zabranjen.

image
Shawn Eric Eckardt (prvi s lijeva), tjelohranitelj Tonyje Harding i suoptuženik Derrick Smith (prvi s desna) na suđenju za organiziranje napada na Kerrigan
Arhiva/AFP

Unatoč svemu dobila je još jednu priliku da ostvari svoj san. Pritisnuta istragom, potpuno nekoncentrirana na klizanje, s mislim negdje drugdje na Igrama je potpuno podbacila i osvojila tek osmo mjesto.

Doživotna zabrana natjecanja i novi skandali

No rezultatski neuspjeh nije bio ni približno najgore što joj se dogodilo. Potpuno osramoćena, dobila je zabranu klizačkog saveza da se ikada više bavi natjecateljskim klizanjem, a ljagu sa svog imena, bilo je jasno, neće isprati nikad.

Život je, pogađate, nije mazio ni nakon svega što se dogodilo. Vrlo brzo nakon skandala s napadom na Kerrigan, Gillooly je prodao snimke obnažene Harding i nesretna se Tonya još jednom našla u fokusu svih medija. Ponovno se udala 1995., ali je ljubav potrajala kratko pa je do razvoda došlo već godinu dana iza.

Svi koji su je poznavali znali su da je nagle naravi, a to je prikazala 22. veljače 2000. godine kada je svog tadašnjeg partnera izudarala šakama i gađala ga ratkapom. Kada je policija došla na mjesto događaja, odmah je uhitila bivšu kratkotrajnu miljenicu Amerike, a epilog svega su bila tri dana zatvora na koje je osuđena.

Svoju je agresivnost potom odlučila usmjeriti u nešto drugo. Odlučila se profesionalno baviti boksom. Šest mečeva, po tri pobjede i poraza jednostavno su pokazali da boks ipak nije nešto u čemu može briljirati kao u klizanju. Ali, bio je to ujedno i još jedan dokaz da je svo vrijeme bila drugačija od drugih.

image
Meč između Harding i Samanthe Browning 2003. godine
Arhiva/AFP

Nakon neuspješnog izleta u boks jedno se vrijeme primirila i nije je bilo u javnosti. 2010. se godine ponovno udala i to za 42-godišnjeg Josepha Pricea, a godinu nakon toga rodila je sina Gordona.

Konačno se smirila i počela koristiti publicitet koji je stekla za vrijeme života za nešto korisno. Bila je tako dijelom američkog Plesa sa zvijezdama, srušila je svjetski rekord u brzini vožnje oldtimera, a po njenoj je priči snimljen i već spomenuti film 'I, Tonya'.

Svoj buran život napokon je dovela u red, baš kako je i željela, i počela zarađivati na račun stare slave.

Ostale tekstove iz serijala 'Više od sporta' pročitajte OVDJE.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. srpanj 2021 23:41