StoryEditor
Domaći nogometupali u krizu

Predsjednik Udruge Nogometni sindikat: Hajduk je bio u pravu, sad se vidi koliko fali Udruga prvoligaša

Piše Mladen Bariša
8. travnja 2020. - 20:32
Željko Puhovski/Hanza media

Život u izolaciji ovisan je o korisnim i točnim informacijama. Tako barem tvrde stručnjaci s područja psihijatrije. Fake news samo produbljuju kaotičnost situacije u kojoj smo se zatekli, kazuju isti.

Posljednjih dana svjedočimo izloženosti hrvatskog nogometa jednoj ''zanimljivoj tezi''. Neki su mediji predstavili ''ekskluzivnu vijest'' kako je FIFA objavila paket kriznih mjera prema kojima vlastite akte, zbog izvanredne situacije, stavlja van snage. Senzacionalna vijest daje za pravo klubovima da jednostrano smanjuju primanja igrača ukoliko mogu dokazati ekonomsku opravdanost tog poteza. Informacija je toliko ekskluzivna da čak niti u FIFA-i ne znaju ništa o njoj...

- Činjenica jest da pregovori između FIFA-e i FIFPro-a (Međunarodna udruga nogometnih sindikata) još traju. Nikakvih dogovora međutim nema. Posebice ne tako radikalnih koji bi poništavali valjano sklopljene ugovore. Kao i sindikati, FIFA prvenstveno inzistira na džentlemenskom dogovoru između klubova i igrača ne bi li zajednički prevladali sadašnju situaciju. Opasno je što neki odvjetnici, samozvani nogometni eksperti, tumače situaciju koja de facto ne postoji. Možemo pretpostaviti kako to vjerojatno čine za korist svojih klijenata (konkretno, GNK Dinamo – op.a.) – konstatira Mario Jurić, tajnik HUNS-a (Hrvatske udruge nogometni sindikat) koji je neposredno uključen u korespondenciju FIFA-e i FIFPro-a.

Je li ''ekskluzivna vijest'' ušla u hrvatski medijski prostor isključivo sa ciljem opravdavanja jednostrane akcije Dinamove Uprave koja je bez dogovora nametnula igračima i stručnom stožeru ''nova pravila igre'', mimo ugovornih obveza? Odgovor FIFA-e mogao bi uslijediti za koji dan...

No, iza plasirane ''ekskluzive'' nazire se kudikamo veći problem po hrvatski nogomet. Svaki profesionalni klub u hrvatskom nogometu djeluje ''na svoj način''. Nema zajedničke ''platforme'', a svi su suočeni s identičnim – egzistencijalnim problemima.

- Ova situacija najbolje ukazuje koliko je HNL-u potrebna Udruga prvoligaša, institucija koja će se boriti za njihova prava. Zamisao kako će to činiti HNS, pokazala se promašenom. Ova situacija s pandemijom to najbolje ilustrira – napominje Dario Šimić, predsjednik HUNS-a.

Razmišljanje šefa sindikata nije usamljeno. Sve je više klupskih čelnika koji posljednjih dana, opred ogledalom postavljaju isto pitanje: nismo li se olako i lakomisleno odrekli Udruge prvoligaša?

Za one koji su zaboravili, mali podsjetnik: Udruga klubova Prve HNL ukinuta je u sezoni 2014/15. za predsjedanja Damira Miškovića. Pet je klubova (Dinamo, Rijeka, Osijek, Istra 1961, Lokomotiva) odlučilo ignorirati rad zajedničkog udruženja. Posljedično, sve ovlasti iz Statuta Udruge prenesene su na HNS. Argumenti za primopredaju bili su: veće marketinške mogućnosti HNS-a, unaprijeđenje upravljanja ligom, podizanje kvalitativne razine i regularnost natjecanja kroz fundamentalne parametre – ravnopravnost aktera, reforma sudačke organizacije... Predsjednik Davor Šuker osobno je obećavao klubovima kako će ''marketing HNS-a nastojati što unosnije prodati njihov proizvod'' (odnosno, osigurati glavnog sponzora natjecanja i nositelja TV prava).

Petogodišnje iskustvo neimanja Udruge neke čelnike klubova uglavnom navodi na zaključak o izgubljenom vremenu. Ideja kako će entuzijasti iz HNS-a napraviti organizacijski i marketinški iskorak za profesionalne pogone klubova HNL-a otpočetka se doimala poput gemišta zanesenjaštva i iluzija. Amateri u HNS-ovim komisijama odlučivali su koliko će u profesionalnoj ligi svaki klub imati stranih igrača, tko će im suditi, kakav će biti sustav natjecanja... S obzirom na njihov (amaterski) status, nijedna odluka nije bila izložena niti moralnoj niti bilo kakvoj drugoj odgovornosti.

Inicijativu za uklanjanjem nakaradnih odnosa između HNS-a i Prve HNL pokrenuo je Hajduk. Splitski je klub međutim zamisao o obnavljanju Udruge prvoligaša upakirao u zahtjeve koje je isporučio HNS-u kao preduvjet organizaciji kvalifikacijske utakmice hrvatske reprezentacije na Poljudu (sa Slovačkom). HNS se odmah ogradio:

- Savez ne može klubovima nametnuti oživljavanje Udruge. To je isključivo stvar njihove volje – žele li ili ne djelovati udruženo. HNS može samo organizirati sastanak – istaknuo je izvršni direktor HNS-a, Marijan Kustić.

I doista, HNS je 12. srpnja 2019. organizirao sastanak prvoligaša na 11. katu poslovnog centra Green Gold. Predstavnici Hajduka, predsjednik Marin Brbić i (bivši) dopredsjednik Uprave Lukša Jakobušić iznijeli su ostalim čelnicima prvoligaša svoju ideju Udruge, kojom bi rukovodio profesionalac, stručnjak za marketing (a ne kao do sada klupski čelnici, u rotirajućem sustavu). Svi sudionici skupa hvalili su sugestije i entuzijazam Hajdukovih dužnosnika, uz zaključak kako će se za dva mjeseca ponovno okupiti.

Do novog sastanka došlo je tek u ožujku 2020. Hajduk je u međuvremenu doradio plan funkcioniranja Udruge i predočio model organizacije s desetak zaposlenih (trošak od pet milijuna kuna) i ukupnu dobit na godišnjoj razini od 35 milijuna kuna (to podrazumijeva veće prihode od TV prava, generalnog, te više manjih sponzora...). To je otprilike tri puta više nego što Prva HNL sada ostvaruje. Međutim niti drugi pokušaj reanimacije ideje o Udruzi nije uspio. Hajdukovoj ideji priklonio se samo Slaven Belupo. Ostali su klubovi ostali pri stavu kako se sve zamisli, pa i ova Hajdukova, mogu realizirati u okviru HNS-ovih komisija.

Zaključak: možda timing nije bio najbolji. A možda je problem što inicijativa dolazi s Poljuda...

No, ljudi u izolaciji drugačije promišljaju i doživljavaju svijet oko sebe. Neki su u međuvremenu (NK Lokomotiva) revidirali vlastite stavove o potrebi postojanja Udruge prvoligaša.

Klubovi ovog trenutka očajnički iščekuju reakciju HNS-a (''nekakve mjere za spas hrvatskog nogometa''), pomoć FIFA-e i UEFA-e... No, nije li to još jedna iluzija? U konačnici će ponovno svoje probleme biti prinuđeni rješavati sami. Pitanje je jedino: hoće li to učiniti zajednički ili kao i do sada – svatko za sebe?

Da bi se Udruga reaktivirala svi klubovi Prve HNL moraju biti kao jedan

Udruga klubova Prve HNL osnovana je 2001. Na pravnoj osobnosti prvoligaških klubova i odvajanju od HNS-a ponajviše je inzistirao tadašnji predsjednik NK Zagreb, Ante Vrdoljak. Valja napomenuti da su svi klubovi pokazali zanimanje za većom autonomijom spram HNS-a. S vremenom je međutim zajedništvo olabavilo, a 2015. zajednica se i definitivno raspala. Glede eventualne revitalizacije Udruge valja napomenuti jedan krucijalan detalj: svi članovi Prve HNL moraju biti jedinstvenog stava, udruživanje nekolicine klubova bilo bi besmisleno.

Fond solidarnosti UEFA-e stiže tek u listopadu

Dinamo je prošle jeseni igrao Ligu prvaka i svi klubovi Prve HNL (osim Dinama) iz UEFA-inog će Fonda solidarnosti dobiti oko 3,5 milijuna kuna. Ta bi sredstva na račun HNS-a trebala ''sletjeti'' – u listopadu ove godine.

No, trenutačna situacija kreira pitanje: hoće li do tada svi hrvatski prvoligaši preživjeti? Razumna je stoga zamisao da HNS isposluje pri UEFA-i raniju isplatu spomenutih sredstava ili eventualno sam pomogne klubovima dok ne stigna lova iz Nyona. U konkretnoj situaciji bilo bi logično da (istovjetne) zahtjeve klubova artikulira nekakvo udruženje, a ne da se oni pojedinačno obraćaju HNS-u.

#DARIO ŠIMIĆ#HRVATSKI NOGOMET

Izdvojeno

04. lipanj 2020 12:17