Na Cetini niču dvije reverzibilne elektrane. Koja je cijena, kakav je utjecaj na okoliš, hoće li se naći protivnika?

Dok su domaćini nedavnog UN-ova skupa o globalnim klimatskim promjenama, održanog u Azerbajdžanu, slavodobitno ustvrdili kako su nafta i plin Božji dar, jer je nacionalno bogatstvo te azijske države zasnovano na tim energentima, u Europi ne posustaju kako bi se ostvario ambiciozni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova barem za 55 posto do 2030. godine i konačnog rješenja da do 2050. godine Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent.

Kao najvažnije alate na putu do toga cilja EU vidi veća ulaganja u obnovljive izvore energije, u prvom redu solarne i vjetroelektrane. Prema usvojenim EU planovima do 2030. godine kapaciteti vjetroelektrana povećali bi se s dosadašnjih 272 GW na 480 GW, a sunčanih elektrana s dosadašnjih 263 GW na 600 GW. Trenutnom dinamikom ulaganja na c...