U Gradskoj knjižnici Marko Marulić u suradnji s "Zajednicom Crnogoraca u Splitu" predstavljena je knjiga ”Diplomacija za neovisnost” dr.sc. Ane Radović Kapor. Uz autoricu, knjigu su predstavili dugogodišnji diplomat Frane Krnić i akademik Davorin Rudolf dok je događaj moderirao Damir Šarac.
Doktorica Kapor je radila u crnogorskoj diplomaciji, suradnica je Sveučilišta Libertas i Bernays, predavačica na nizu inozemnih sveučilišta te živi i radi u Splitu dok je knjiga proširenje doktorske disertacije, istaknula je Milica Radojičić Mikulić u uvodnom predstavljanju autorice.
Knjiga je posvećena sada pokojnom recenzentu knjige, Inoslavu Beškeru, istaknuli su govornici. Našeg dugovječnog i vrsnog novinara iz Rima je citirao moderator istaknuvši kako je knjiga pionirsko istraživanje crnogorske diplomacije i stvaranja crnogorske države:
- Do sada nije napisano djelo o crnogorskoj diplomaciji nakon odvajanja od srpske te procesu stvaranja crnogorske države. Autorica označava upravo to dvoje i opisuje ih kroz dvije aspiracije: težnju za hegemonijom i autonomijom – ponovio je Šarac riječi preminulog novinara.
Kratki povijesni pregled od smrti Tita, ratnih 90-ih, zajedničke države Srbije i Crne Gore do proglašenja samostalnosti iznijeli su akademik Rudolf i diplomat Krnić. Knjiga se bavi primjenom Konvencije o diplomatskim odnosima u Crnoj Gori koja uključuje sve države svijeta i na kojoj se radilo 10 godina, sumirao je Rudolf.
Bivši ministar vanjskih poslova je kazao kako su nakon smrti Tita i 90-ih postojale dvije opcije: neovisnost koje su odabrale Hrvatska i Slovenija i konfederacija iz koje je nastala zajednica država što su podržale Srbija i Crna Gora. Akademik Rudolf je pri tome iznio niz zanimljivih detalja iz svog ratnog ministarskog mandata poput onog da je Franjo Tuđman na letu za Beograd u govoru podržao ideju konfederacije.
Veleposlanik Krnić se fokusirao na put ka samostalnosti države u 21. stoljeću. Istaknuo je kako su autoričini razgovori s crnogorskim diplomati posebno vrijedni dijelovi knjige:
- Jesu li indirektne veze s traženjem samostalnosti od 2000. do 2006. u Crnoj Gori u stvari danas jedno obrnuto postavljeno pitanje, odnosno, bi li se ponovno mogao vratiti proces gubitka države u Crnoj Gori? Tri su bila lidera crnogorske diplomacije tada: Nebojša Kaluđerović, Branko Lukovac i Milan Roćen. Cilj srpske diplomacije tada je bilo prolongirati održavanje referenduma nakon tri godine. Nemojmo zaboraviti kako je Crna Gora bila prva priznata zemlja bivše Jugoslavije i to na Berlinskom kongresu 1878. godine - kazao je Krnić.
Posljednju je riječ naravno imala sama autorica. Doktorica je posvetila večer Inoslavu Beškeru naglasivši kako se bliži godišnjica njegovog zadnjeg posjeta Splitu:
- Zajednicu Srbije i Crne Gore neki su zvali ”Frankensteinom” od države. Put za neovisnost Crne Gore se vodio na tri fronta: konsenzus s grupama u Crnoj Gori koje nisu bile za neovisnost, rješavanje pitanje s moćnijom i bogatijom Srbijom te pregovori s međunarodnom zajednicom.
U knjizi se analizira protodiplomacija: djelovanje crnogorskih diplomata u mreži srpsko-crnogorske diplomacije. Crnogorska protodiplomacija je uspjela u svom naumu. Na putu ka samostalnosti važnu su ulogu imali i Slovenija preko svojih diplomata kao i Hrvatska gdje su Čilipi bili poveznica Crne Gore s ostatkom svijeta - zaključila je autorica i pozdravila publiku.
