Dvadesetak kvadrata bijeloga inkarta na Istočnom zidu Dioklecijanove palače, koji su osvanuli nakon što je poslije sanacije i restauracije skinuta skela, uzbudili su Split, kako onaj laički, tako i stručni. Građani su se pitali zbog čega se taj tašel toliko razlikuje od ostatka kamenog zida, može li se to nadožuntati kamenim blokovima da se uklopi u ostatak zida, pojavila se i fotografija s početka 20. stoljeća, na kojoj se također vidi ova "zakrpa" koju je u međuvremenu prekrio sloj šporkice pa se stopila s ostatkom zidina. A struka je vijećala.
- Dogovorili smo da se nanovo ožbuka u tonu koji će se bolje stopiti s ostatkom istočnog Dioklecijanova zida, premda ni njega nije previše ostalo od izvornika. Nije bilo moguće ostaviti taj dio zida bez žbuke jer kad smo uklonili stari sloj, pokazalo se da je u 19. stoljeću, kad su tu uređeni stanovi - moguće je po projektu Vicka Andrića - iza žbuke dosta intervencija ciglom, a kamen je degradiran, pa bi tek onda sve izgledalo očajno. A da idemo taj komad puniti kamenim blokovima, to nije po pravilima struke, pitanje je dokud bi nas dovelo kad bismo svaki povijesni sloj u Palači mlađi od Dioklecijanova išli skidati i rekonstruirati – smatra Anita Gamulin, pročelnica splitskog Konzervatorskog odjela, koja nam je objasnila i kad bi se ovaj tašel mogao "smiriti" da ne strši.
Šetnica nad zidinama
- Bit će to početkom godine, kad započinje uređenje šetnice na Dioklecijanovu zidu prema elaboratu Ive Vojnovića i dio je EU-projekta "Palača života – grad mijena". Zbog sigurnosnih razloga zid će se na nekoliko mjesta nadograditi i tom prilikom će se slojem žbuke u drugom tonu urediti i ovaj dio, a izmjestit će se i improvizirane gurle te ukloniti streha od matuna. To je dobro došlo jer ćemo tako izbjeći da dvaput postavljamo skelu na istom mjestu. Možemo zaključiti da ovaj dio više neće bosti oči – kazala nam je pročelnica Gamulin, a tako nam je potvrdila i Jasna Jerkov, voditeljica Odsjeka za staru gradsku jezgru, investitora obnove ovog dijela zidina.
- Dovršit ćemo žbukanje tog dijela zida, koji jest saniran po pravilima struke, što je najvažnije, a boju ćemo prilagoditi ostatku zida. Ne treba stvarati paniku tamo gdje je nema, sve se može riješiti dijalogom struke – kaže voditeljica Jerkov.
A što se tiče šetnice po Dioklecijanovim zidinama, riječ je o ideji staroj desetak godina, a projektant, arhitekt Ivo Vojnović objasnio je svojedobno da će šetnica istočnim zidom Palače uključiti i premošćivanje Srebrnih vrata čeličnom pasarelom, odnosno mostom, a kao drugi nosač za taj most izvela bi se rekonstrukcija antičkog zida koji danas ne postoji.
Zahvatom će se staviti u funkciju antički hodnik do kojeg se danas ne može doći, a prije toga izvest će se spoj s Galerijom "Vidović", iz koje bi se ulazilo na antički hodnik i na prostor iznad ulaza u Srebrna vrata. Vojnović je uz suglasnost konzervatora zamislio sponu koja bi išla iznad istočnog pročelja Palače preko jugoistočne kule do Srebrnih vrata, pa sve do sjeveroistočne kule kod Đardina. Istočni i sjeverni zid Palače spojili bi se uz sjeveroistočnu kulu s unutrašnje strane još jednim čeličnim mostom koji će zaobići kulu, danas u privatnom vlasništvu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....