U Splitu se 17. lipnja 2024. s početkom u 10:00 sati u hotelu Radisson Blu Resort and Spa otvara od vodećih svjetskih znanstvenih događaja tijekom 2024. godine "13th ISABS Conference on Forensic and Anthropologic Genetics and Mayo Clinic Lectures in Individualized Medicine".
Znanstveni kongresi koje organizira International Society for Applied Biological Sciences (ISABS) u suradnji s vodećom američkom zdravstvenom institucijom Mayo Clinic, American Academy for Forensic Sciences i Specijalnom bolnicom Sv. Katarina predstavljaju jedan od najvećih svjetskih znanstvenih „brand-ova“ iz područja personalizirane medicine te kliničke, forenzičke i antropološke genetike. ISABS je 1997. godine osnovao prof.dr. Dragan Primorac, a od početaka u vodstvu ISABS-a su prof.dr. Moses Schanfield (George Washington University) i prof.dr. Stanimir Vuk-Pavlović (Mayo Clinic).
U radu dosadašnjih kongresa sudjelovalo je deset dobitnika Nobelove nagrade te više od 6.000 znanstvenika i 800-tinjak pozvanih predavača, ukupno iz 78 država, što je Republiku Hrvatsku odredilo kao jednu od najznačajnijih destinacija iz područja znanosti, zdravstva, inovacija i turizma.
Svoj dolazak u Split potvrdili i brojni dobitnici Nobelove nagrade među kojima su Sir prof.dr. Richard Roberts, prof. dr. Aaron Ciechanover, prof. dr. Gregg Semenza i prof.dr. Svante Paabo.
Istodobno s ISABS konferencijom organiziramo i u svijetu jedinstvenu manifestaciju "Nobel Spirit" tijekom koje dobitnici Nobelove nagrade raspravljaju o personaliziranoj medicini budućnosti, razvoju znanosti i biomedicine te društva u cijelosti.
Uz više od 500 liječnika, znanstvenika, studenata, itd., u svečanosti otvaranja sudjelovat će brojne osobe iz javnog i političkog života Hrvatske među kojima su g. Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, g. Tonči Glavina, ministar turizma i sporta RH, prof.dr. Ivica Puljak, gradonačelnik Splita, prof.dr. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu, i brojni drugi. Zbog značaja konferencije i novih iskoraka u medicini koji će se predstaviti tijekom kongresa, u radu kongresa po prvi put u Hrvatskoj sudjeluju članovi Zdravstvene komisije Europskih olimpijskih odbora kao i vodstvo International Regenerative Medicine Experts Society.
ZAPOČEO RAD 9. HRVATSKE KONFERENCIJE O HUMANOJ GENETICI I 2. HRVATSKE KONFERENCIJE O PERSONALIZIRANOJ I PRECIZNOJ MEDICINI
Dan prije samog početka 13. ISABS konferencije, u nedjelju, 16. lipnja 2024. godine održana je 9. Hrvatska konferencija o humanoj genetici i 2. Hrvatska konferencija o personaliziranoj i preciznoj medicini. Konferencije je svečano otvorio prof.dr. Dragan Primorac, predsjednik Hrvatskog društva za humanu genetiku i Hrvatskog društva za personaliziranu medicinu.
Konferencije su zajednički obuhvatile iznimno širok raspon tema, od istraživanja izravno povezanih s kliničkom praksom do forenzičke genetike. Konferencija je započela predavanjem renomiranog stručnjaka iz područja primjene umjetne inteligencije u razumijevanju mehanizma nastanka bolesti na molekularnoj i staničnoj razini te stvaranju nove generacije lijekova, prof. Mannolisa Kellisa s prestižnog američkog MIT-a.
Drugo pozvano predavanje održao je prof. Massimiliano Gnecchi, sa Sveučilišta u Paviji tijekom kojeg je iznio najnovije spoznaje o primjeni (induciranih) pluripotentnih matičnih stanica u liječenju nasljednih srčanih oboljenja te je najavio nove rezultate u kojima genetička analiza ima važnu ulogu u predikciji kliničke izraženosti aritmija povezanih s genetičkim oštećenjem ionskih kanala. Klinička istraživanja oba pozvana predavača značajno doprinose razvoju novih terapijskih pristupa u liječenju nasljednih bolesti i njihovo je sudjelovanje na kongresu predstavljalo značajan iskorak u smjeru primijenjivosti znanstvenih istraživanja u kliničkoj praksi.
U nastavku prijepodnevnog dijela kongresa prezentirane su najnovije spoznaje vezane uz farmakogenomiku, znanstveno područje koje se razvija iznimnom brzinom i ima ključnu ulogu u preciznoj i personaliziranoj medicini. Naime, genetska predispozicija doprinosi u velikom postotku slučajeva uspješnom odgovoru organizma na pojedini lijek, a poznavanje inidividualne genetičke podloge može drastično smanjiti trošak i vrijeme potrebno za razvoj novog lijeka za određenu bolest. Nakon toga, uslijedilo je predavanje o primjeni cjelogenomskog sekvenciranja u dijagnostici rijetkih bolesti, nutrigenetici, genomici raka te u personaliziranim terapijskim pristupima, a posebice su istaknuti novi genetički testovi temeljenj na cjelogenomskom sekvenciranju koji se po prvi puta u Hrvatskoj nalaze u ponudi Specijalne bolnice Sv. Katarina.
Tema sljedećeg predavanja bila je uloga poremećaja remodeliranja kromatina kod neurorazvojnih bolesti koje su prisutne s oko 3% u općoj dječjoj populaciji i iznimno su heterogene, a između ostalog uključuju autizam te poremećaje pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD). Nakon navedenog uslijedio je pregled tridesetogodišnjeg rada na identifikaciji ljudskih skeletnih ostataka u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, uključujući i identifikaciju nestalih osoba tijekom Domovinskog rata pa čak i Drugog svjetskog rata.
Spomenute su brojne inovacije i tehnološki iskoraci u metodama i protokolima analize DNA u situacijama u kojima se dotadašnje, standardne metode identifikacije nisu pokazale uspješnima. Obe Konferencije su nastavile s radom u poslijepodnevnim satima.
