Konferencija ‘Slobodne‘: ‘Uložite u zelenu energiju, bolje je od ulaganja u dionice‘

Energetska neovisnost ključna je ne samo za države koje nastoje što više energije dobivati iz vlastitih izvora, već i za poslovne subjekte i građanstvo.

Nema zemlje u Europi kojoj ova tema nije visoko na listi prioriteta. Pitanje tranzicije fosilnih goriva na čistu energiju, nije samo ekološko već i geostrateško, ekonomsko i sigurnosno, naročito u vrijeme dok u Europi bijesni rat između Rusije i Ukrajine, što je bitno poremetilo desetljećima ustaljene puteve nabave nafte i plina.

Što je Hrvatska do sada napravila po pitanju iskorištavanja zelene energije i koji su njeni stvani kapaciteti kada govorimo o sunčevim i vjetrolektranama te novim pogonskim gorivima poput vodika?

Jesu li vlasnici i uprave vodećih hrvatskih tvrtki, pogotovo onih proizvodnih, shvatili da im korištenje čiste energije smanjuje troškove, doprinosi čistoći okoliša i podiže poslovni rejting, omogućuje lakši pristup EU sredstvima koja su sve izdašnija? - naveo je u uvodu konferencije "Zelena energija kao jamac energetske neovisnosti", Saša Ljubičić, novinar "Slobodne Dalmacije", u čijoj se organizaciji konferencija u solinskom hotelu "President" i održala.

Panelisti

Na konferenciji su sudjelovali panelisti: Marina Jurašin, direktorica HBOR-ova Područnog ureda za Srednju i Južnu Dalmaciju, Ante Čikotić, direktor tvrtke "Inovapro", Mario Jakić, ravnatelj Dalmatinske energetske agencije, Ines Božićević, voditeljica Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i dipl.ing. Ivan Vrca, savjetnik za energetska pitanja zagrebačkog "ENCRO-a", a sve je paneliste, kao i nazočne u ime "Slobodne Dalmacije" i "Hanza medije" pozdravio Vinko Ursić Glavanović, direktor "Slobodne Dalmacije".

- Tema današnje konferencije, je li i u kojoj mjeri zelena energija garancija energetske neovisnosti, sigurnosti u opskrbi i to po prihvatljivim uvjetima i troškovima, sadržava u sebi sve one zahtjeve i prioritete koji su pretpostavka za toliko željeni i proklamirani stabilan, siguran i uz to održivi razvoj, kvalitetan i čist okoliš, optimalan razvoj i poboljšanje kvalitete života.

Zadovoljstvo je što se konferencija na ovu temu održava upravo ovdje, u Solinu, na rijeci Jadro, koja još od Salone život znači za cijelo splitsko metropolitansko područje. Prije više od stoljeća na toj života vrijednoj rijeci bila je podignuta i mala hidroelektrana. Na par kilometara na vrhovima brda već su instalirane vjetroelektrane.

Potencijali Dalmacije

Uokolo nas, ogromne hale, javnih zgrada, ali i privatnih kuća, tako pogodne za instaliranje dodatnih panela i korištenje Bogom danog bogatstva dugih sunčanih dana.

Treba reći da je Dalmacija s već instaliranim energetskim potencijalom svojih rijeka, u čemu prednjači energetski izdašna Cetina, zatim s potencijalom već instaliranih vjetroelektrana te mogućnosti koje se pružaju u sunčevoj energiji, samoodrživa i iz vlastitih izvora može zadovoljiti znatan dio svojih potreba za ekološki čistom energijom.

Štoviše, daljnjim ulaganjima u bliskoj budućnosti možemo proizvesti čak i znatne viškove čiste i ekološki prihvatljive energije, možemo se od nekadašnjeg uvoznika pretvoriti u značajnog izvoznika energije u druge krajeve Hrvatske, odnosno Europe - kazao je u svom obraćanju direktor "Slobodne Dalmacije".

- Veseli nas najava da će u bliskoj budućnosti, i željezničkom prugom prema Dalmaciji konačno umjesto vlakova sa dizelskim lokomotivama voziti vlakovi na električni odnosno baterijski pogon. Vjerujem da će željeznicu pratiti i plovila, da će vrlo brzo Jadranom ploviti trajekti, katamarani, kruzeri i druga plovila koje će umjesto nafte pogoniti čisti vodik ili neki drugi ekološki prihvatljivi energent.

Uz važno pitanje kako u Dalmaciji što brže i cjelovitije zamijeniti fosilna goriva ekološki prihvatljivijim varijantama, ne manje važno je i kako naše škole i bolnice, urede i tvornice, hotele i sportske objekte, privatne kuće i stambene zgrade, napraviti energetski što učinkovitijim, urediti ih na način da zimi za grijanje, a ljeti za hlađenje troše što manje energije.

U tom cilju organiziramo i ovu konferenciju o zelenoj energiji kao jamcu energetske neovisnosti. "Slobodna Dalmacija" na ovaj način ispunjava svoju funkciju, informiramo i potičemo raspravu te kroz nju doprinosimo mogućnosti da i u ovom važnom segmentu dođemo do najboljih rješenja - poručio je Vinko Ursić Glavanović, a skup je pozdravio i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.

Županija i potpore

- Prije svega zahvala "Slobodnoj Dalmaciji" za organizaciju tribine. Činjenica je da su došla neka nova vremena, i u Hrvatskoj tako danas nije više forte gospodarstvo, nije makroekonomija, glavne teme su zelena energija i demografija. To su iznimno aktualne teme - kazao je Boban.

- Mi u Splitsko-dalmatinskoj županiji smo nadam se iskreno shvatili gore navedene teme kao primarne u današnjem življenju, tako smo na 14 naših objekata, uključujući i naše sjedište u Splitu, ugradili više od 770 kilovata energije.

Išli smo i korak dalje, tako da već treću godinu raspisujemo pozive za domaćinstva i ove godine je iznimno velik odaziv, čak 340 prijava. Sa zadovoljstvom mogu reći da je izrađen rebalans proračuna i da će svih 340 prijavitelja koji isunjavaju uvjete dobiti potporu - poručio je Boban.

- Kao jedna od zemalja Europske unije podržavamo europski zeleni plan. Zelena tranzicija košta i potrebno je iznaći sredstva da se projekti mogu isfinancirati - kazala je Božićević, a na pitanje voditelja konferencije zaostajemo li u zelenoj tranziciji za zemljama EU-a je dodala kako zadnjih godina vidimo porast u realizaciji projekata vezanih za obnovljive izvore energije i kako su našim poduzetnicima i građanima, kao i javnom sektoru dostupna značajna sredstva za financiranje takvih projekata.

Europska sredstva

- Što se tiče Fonda u Hrvatskoj je iz europskih sredstava ugovoreno tako više od 3000 projekata u vrijednosti od 4,5 milijarde eura - istakla je Božićević i dodala kako su uz europska i nacionalna sredstva dostupna i ona sa razine županija i jedinca lokalne samouprave i kako jedni poticaji ne isključuju druge.

- Cijeli naš energetski sustav, koji treba ostati neovisan u okviru države, bazira se na stabilnim izvorima energije koji su neophodni iz razloga da u svakom trenutku možemo imati dostupnu energiju.

Ključno je da donekle balansiramo javni i privatni sektor na način da HEP kao nositelj energetskog razvoja može sve te projekte zajedno uklopiti u svoj sustav kako bi bio uravnotežen - naglasio je Jakić.

- Ono što će veoma zanimati građanstvo jesu dobrobiti vezane za postavljanje fotonaponskih elektrana na vlastite krovove. Naime, oko godinu dana smo razvijali aplikaciju koja se zove solarna karta (solarnakarta.hr).

Cilj naše akcije je bio približiti običnim građanima koji nisu tehničke odnosno elektrotehničke struke da dobiju u kratkom vremenu ključne informacije koje su im potrebne za ulaganje i investiranje. Vođeni smo jednostavnim načelom da je tehnika u službi građana i gospodarstva.

Kućanstva i fotonaponske elektrane

Međutim u Hrvatskoj se karte nisu dobro posložile za građane jer su prvo veliki poduzetnici krenuli s iskorištavanjem obnovljivih izvora energije, a sad je cilj da županije, države i vlade potiču građane da sudjeluju u tom kolaču i uživaju plodove obnovljivih izvora energija ključne da stave svoje krovove u funkciju, i naprave solarnu elektranu - kazao je Čikotić istaknuvši kako se treba demistificirati kako je to skupo i kako nije za obične građane.

- Odgovorno tvrdim, bez ikakvog sufinanciranja od strane Fonda, rok isplaćivanja fotonaponske elektrane je oko pet godina, to je bolje nego ulaganje u ikakve dionice. U Dalmaciji možda i četiri, a uz subvenciju Fonda ili Županije to se može spustiti na dvije godine.

Imate tako instalaciju koja ima jamstva 30 godina, i to nije samo za neke ljude koji imaju novac, odete u banku, ako ste kreditno sposobni, dignete kredit na pet ili deset godina. Vama će prvi mjesec biti rata manja od uštede dva do tri puta, znači u prvom mjesecu možete već zarađivati, dakle treba demistificirati da su te fotonaposnke i ti zeleni sustavi skupi i da nisu za obične građane - odgovorio je Čikotić na pitanje koje je ulaganje prosječnog kućanstva što se tiče dizalice topline, odnosno fotonaponske elektrane, u kojem se razdoblju ta investicija može vratiti.

Subvencije

Jurašin je navela kako HBOR financira isključivo poduzetnike i javni sektor koji koriste obnovljive izvore energije. Istaknula je kako su kamatne stope bile vrlo povoljne, i kako su subvencioniranja kamatnih stopa skoro u cijelosti iskorištena.

- Imali smo šest financijskih instrumenata i to je oko 680 milijuna eura kreditnih sredstava, za dio javnog sektora su sredstva pri kraju, a kod malog i srednjeg poduzetništva sredstva su u cijelosti iskorištena. Nema branše koja nije prepoznala dobrobiti zelene energije - kazala je Jurašin.

- Napravili smo veliku solarnu elektranu na Braču i jednu na Pometenom brdu kod Konjskog, a one već sada, u trenutku kada je usred ljeta najveća potrošnja, mogu i moći će snadbijevati Split s električnom energijom, to je otprilike 130 megavata - kazao je dipl. ing. Vrca.