Općina Primošten slavodobitno je ovih dana objavila da je konačno izgrađena šetnica duž čitave, 17,5 kilomatarske primoštenke obalne crte. Počela se planirati i graditi još 2005. godine kada je naručen geodetski snimak, a u njenu izgradnju do sada je utrošeno preko pet milijuna proračunskih kuna. Izgradnja šetnice bio je, ističu, jedini način da se zaustavi privatizacija, uzurpacija i devastacija pomorskog dobra koje uživa najveću žaštitu u RH i ne može biti privatno vlasništvo.
Otpori moćnih vlasnika privatnih plaža, mula i skalina bili su golemi, pa je tako 2007. godine Ministarstvo mora zaustavilo gradnju primoštenske šetnice i zabranilo nastavak radova, a građevinska i hidrograđevinska inspekcija najmanje 20-ak puta izlazile su na teren u te prve dvije-tri godine gradnje. Hidrograđevi inspektor tih godina izdao je rješenje o zabrani gradnje jer za uređenje obalne šetnice nije izdana koncesija, a njena gradnja ugrožava plovidbu.
Odluka «združenih inspekcijskih snaga» izazvala je tada revolt primoštenske općinske vlasti i većine Primoštenaca, ali i zadovoljstvo vlasnika zgradurina i raskošnih vila koji su dalje ničim ometani nesmetano betonirli sike dok je običnim smrtnicima pristup moru bio onemogućen.
- Nismo se predali, zbog dvostrukih mjerila prozvali smo inspekcije koje su tada bile pod Kalmetinom ministarstvu, a od bivše ministrice Marine Matulović Dropulić tražili smo dosljednost i nastavak uklanjanja bespravih mula tamo gdje je Općina stala.-prisjeća se primoštenski načelnik Stipe Petrina.
Još tih 2007-2008. zauzetost obalne crte s neplanskom gradnjom iznosila je golemih 68 posto.
-Davno smo uočili devastaciju i privatizaciju pomorskog dobra. Započelo je to još prije 1990-tih. Utvrdili smo gdje su granice privatnih parcela, krenuli u izgradnju šetnice i tako odvojiti privatno od javnog. Previše je bilo prepreka na toj trasi, posebno od Biloga pa do Raduče. Bilo je onih koji su doslovno došli sa svojim dnevnim boravcima do samog mora, a gotovo svaka kuća imala je nelegalne septičke jamame s direktim ispustom u more. Krenuli smo iz dva pravca istodobno. Šetnicu od Porta, do Gaja i Marine Kremik u dužini od 5 kilometara nije bila teško probiti, taj dio obalnog pojasa je nenaseljen i nema uzurpacije pomorskog dobra pa je na toj dionici gradnja sasvim glatko tekla.-rekao je Petrina.
Šetnica je nakon petnaset godina dovršena i u ovisnosti od proračunskih prihoda slijedi 'lickanje'. Postavljena je jasna granica između javnog i privatnog vlasništva, te borbu protv uzurpatora obale i mora trebaju preuzeti nadležne državne institucije.