Tvrđava svetog Ivana, treća i najveća šibenska kopnena utvrda, napokon je spremna za svečano otvorenje.
Nakon dugih i napornih radova, odgoda, probijanja rokova i sudskih sporova, Tanaja, kako je zovu u Krešimirovu gradu, spremna je za prve posjetitelje. Svečanost završetka projekta revitalizacije održat će se sutra navečer, dok će od subote 4. lipnja pa sve do kraja mjeseca ulaz na tvrđavu biti slobodan za sve građane.
Oduševljenje završetkom projekta nije krio gradonačelnik Željko Burić.
- Tvrđava svetog Ivana je naša povijest, naša kultura i nasljeđe koje smo uspjeli dovesti u funkciju. Koliko Šibenik dobiva obnovom i ove tvrđave, ne treba puno ni govoriti. Ona je zadnja od tri naša, da tako kažem, fortifikacijska bisera, uz Barone i Mihovil. Ne zaboravimo i Svetog Nikolu, koji je pomorska tvrđava, ali jednako važan. Otvorenje Tvrđave svetog Ivana zaista budi mnogo emocija. Ne možete ni zamisliti koliko je tu truda, volje i živaca, što bi naši ljudi rekli, potrošeno da bi se ovaj prostor revitalizirao – ističe Burić.
Prema njegovim riječima, put do otvorenja najveće utvrde u Krešimirovu gradu nije bio nimalo lagan. Put koji su, tvrdi gradonačelnik, pokušali spriječiti brojni pojedinci:
- Bilo je tu i sudskih sporova i blokada. Možda ću sada biti i malo grub, ali mogu slobodno kazati da ima mnogih koji nisu željeli da se ovaj projekt završi. Što je meni nevjerojatno.
Cijeli projekt je zasluga Šibenčana. Ne samo da su je Šibenčani sagradili u 58 dana uoči osmanske opsade nego su je i Šibenčani obnovili, i to vrijedi napomenuti. U konačnici, sve smo te prepreke savladali uz jednu sjajnu ekipu.
Upravo će gradska ustanova "Tvrđava kulture" i upravljati novom šibenskom atrakcijom. Riječ je o četvrtom objektu koji je timu te institucije dan na povjerenje.
- Izuzetno se veselimo i već sada vidimo da nam tvrđava nudi ogroman potencijal, pri tom mislim ponajviše na kampus, odnosno edukacijski centar koji je izgrađen na 1700 četvornih metara s 14 soba, tri učionice i društvenim prostorijama.
To će biti mjesto okupljanja mladih, bilo učenika, studenata ili stručnjaka koji će u Šibenik dolaziti kroz različite programe. Naši prvi gosti nam dolaze već za dva tjedna – kaže Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica "Tvrđave kulture".
Ideja je, tvrdi ravnateljica, prostor unutar bedema koristiti cijele godine, i to kao budući centar za kulturne i kreativne industrije. Vanjski prostor koristio bi se za sadržaje festivalskog tipa kroz koji bi se ugostili obrtnici, umjetnici, arheolozi te brojni drugi.
- Na ovako velikom prostoru zaista se može mnogo toga organizirati i osmisliti. Po strukturi tvrđave nema mnogo zatvorenog prostora, ali zato je tu fantastični eksterijer koji trebamo maksimalno iskoristiti.
Vjerujemo da će Tvrđava svetog Ivana biti dodatan razlog da ljudi provedu koji dan više u Šibeniku, a nama je svakako težište na funkcioniranju kampusa i mladim ljudima koji će dati jedan poseban štih cijelom ovom prostoru – ističe Bačelić Barišić.
Nekoliko zanimljivosti vezanih za samu tvrđavu otkriva i Josip Pavić, voditelj Odjela za istraživanje i interpretaciju baštine u javnoj ustanovi.
- Gradnju tvrđave su počeli Šibenčani, a samim ovim projektom revitalizacije otkrilo se još mnogo unutarnjih zidova koji su bili zatrpani dugi niz godina. Zanimljivo je i da je tvrđava više puta projektirana.
Svaki novi mletački inženjer je dolazio s novim idejama, tako da se tvrđava širila. Koliko je poznato, izmijenilo se pet do šest projektanata, a to svjedoče i natpisi koje smo pronašli na zidinama – kaže naš sugovornik.
Podsjetimo i na vrijednost projekta. Naime, građevinski radovi na tvrđavi vrijedni su oko 56 milijuna kuna, od čega je većina sufinancirana iz fondova EU-a. Prema riječima Petra Mišure, pročelnika gradskog Odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj, napravljeni su maksimalni napori unatoč svim problemima s materijalom, dobavljačima i pandemijom.
- Moram napomenuti da je kroz projekt izvedeno 18 tisuća četvornih metara arheoloških istraživanja te su obnovljena tri kilometra bedema. Samo za fugu je utrošena 21 tona cigle, koja je usitnjena kako bi se dobila originalna boja prirodnim putem, a ne kemijskim sredstvima.
Tvrđava je obnovljena, je li se moglo bolje, možda, ali sa sredstvima koje smo imali na raspolaganju napravili smo maksimum – zaključuje Mišura.
