Zbog malih mirovina sve više umirovljenika vraća se na tržište rada. Prema posljednjim podacima, tom mogućnosti trenutačno se koristi njih preko 20 tisuća, objavljeno je večeras na Dnevniku HRT-a.
- Danas imamo 23.900 umirovljenika koji primaju mirovinu i rade. Stanje na tržištu rada je takvo da nam nedostaje radne snage, imamo rekordnu nezaposlenost, visok rast osiguranika po podacima HZMO-a, imamo njih 1 645 000. Oni koji žele, mogu dati doprinos, u odnosu na prošli godinu 30 posto više umirovljenika se odlučilo raditi i to je svakako pozitivna vijest koju pozdravljamo, izjavio je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca je potvrdio da su umirovljenici atraktivni poslodavcima, ali s obzirom na mogućnosti, kaže, to još uvijek nije veliki broj, 20 i nešto tisuća ljudi koristi tu zakonsku mogućnost.
- Hrvatska ima relativno mladu umirovljeničku populaciju pa mislim da bi daleko veći broj mogao i trebao koristiti tu mjeru, osobito zbog aktualnog nedostatka radne snage. Dobra je to mjera, oni koji rade omogućuju sebi veća primanja, dobro je za mirovinski sustav jer će biti više doprinositelja i dobra je i za tvrtke, odnosno djelatnosti jer se akutni nedostatak radne snage barem jednim djelom rješava, kaže.
No, ističe, da nažalost ljudi koji nam trebaju na tržištu rada nisu oni koji se zapošljavaju, to su visokostručni ljudi, rukovodeći kadrovi, znanstvenici... Zato preporučuje da se mjeru treba i dalje stimulirati.
Vidiš je objasnio da je to samo jedna od metoda, za sada, kaže, pokazuje dobre rezultate.
- Imamo još nekoliko mehanizama - aktivacija domaće radne snage i imamo stranu radnu snagu, naglašava.
- Uvoz radne je sve popularniji, imamo gotovo 100 tisuća dozvola ove godine izdanih, to su ljudi koji dolaze raditi poslove koje ne žele raditi naši ljudi. Zanimljivo je da dolaze puno ljudi iz Saudijske Arabije, kojima su ovdje uvjeti vrlo privlačni, dodaje Zorić.
- Dogovorili smo jačanje instituta dodatnog rada, povećali smo fond sati kada se taj institut koristi na 16 sati tjedno u jednom kvartalu, odnosno 8 sati tjedno bez godišnjeg ograničenja koje smo imali. Trudimo se olakšati institute koji su slični i dodatnom radu umirovljenika, aktivirati domaću radnu snagu i vraćaju nam se pozitivni rezultati koji su nastali iz snažne reakcije u COVID-u, dakle preko 12 mlrd kuna koja su uložena da bi se sačuvala radna mjesta, istaknuo je Vidiš i najavio kako će se istovremeno svake godine ulagati dodatnih milijardu kuna upravo za jačanje konkurentnosti svakog radnika.
Objasnio je i da postoji dodatan prostor za aktivaciju onih koji su ili u evidenciju ili udaljeni s tržišta rada i na tom bazenu će se raditi. Kada nije moguće naći domaću radnu snagu, tražit će se, kaže, u inozemstvu.
Što se tiče energetske krize, koronavirusa, Zorić naglašava da je puno neizvjesnosti i izazova na tržištu rada, ali smo, kaže, imali i gorih situacija pa ćemo, vjeruje i ovu riješiti.