StoryEditor
ŽivotSvi smo isti...

Mnogima se ne sviđa skrivanje ‘maškaranjem‘, ali znaju da moraju. A što ako stavimo zaštitu i otkrijemo svoje pravo lice? Pogledajte ove fotomaske

7. prosinca 2020. - 12:24
Na fotografiji: vijećnik Jakov PrkićDuje Klarić/Cropix

Nedavno su velike svjetske medijske kuće posredstvom Reutersa objavile priču o brazilskom umjetniku Jorgeu Silvi Rorizu koji je, suočen s nedostatkom posla za koji je specijaliziran, krenuo oslikavati maske. Riječ je o individualnim maskama koje vjerno prenose izgled donjeg dijela lica svoga "nositelja", tako da s maskom i bez maske ljudi zadržavaju izgled i vlastiti identitet. Jorge Silva Roriz svakoj masci prilazi kao minijaturnom portretu, zapravo - poluportretu koji radi, dakako, ručno i minuciozno, a poslije portret fiksira tako da maska postane periva i nosiva višekratno. Ovaj umjetnik, danas 65-godišnjak, čitav je život na ovaj ili onaj način bio uz maske i maškaranje, ali je njegov dosadašnji posao bio uglavnom vezan za karnevalsko prerušavanje. No, karnevali - pa i onaj u Rio de Janeiru s kojim je Roriz imao dugogodišnju uspješnu suradnju - zbog pandemije korone nisu održani, a kad će... Ne zna se.

- Ključno je da se i zaštitimo i da nosimo maske - kazao je Roriz. - No noseći ovu masku, ja zadržavam svoj identitet. Ne želim izgledati kao bilo tko drugi, želim ostati svoj i s maskom. S druge strane, ovakve maske izazivaju dobro raspoloženje pa sam, neočekivano, od nečeg tužnog stvorio nešto što veseli.

Podsvjesna nelagoda

Mnogi su psiholozi u svijetu već objavili niz znanstvenih članaka o odnosu maski i identiteta te neki od njih zaključili kako se dio ljudi opire nošenju maski upravo zbog podsvjesne nelagode vezane uz gubitak identiteta i osobne prepoznatljivosti. Oni kažu kako je na određeni način riječ o odricanju od osobnog i participaciji u kolektivnom identitetu, što dijelu ljudi stvara otpor i nesigurnost.

- Ljudi nerado rade stvari za koje osjećaju da su im nametnute i u tome je temeljna razlika između karnevalske maske koju odabiremo i zaštitne maske koja je obvezna - kazao nam je prof. dr. sc. Darko Hren, socijalni psiholog i izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Splitu.

- Uz to, dobrobiti od nošenja zaštitnih maski ne osjete se neposredno na individualnoj razini, nego se ogledaju u velikim brojevima i tijekom vremena. Drugim riječima, ako ja osobno ne nosim masku, ne moram se zaraziti, a isto tako se mogu zaraziti s maskom na licu. I onda, ne gledajući šire, mogu zaključiti da maska nema utjecaja. No, ako nas nekoliko milijuna nosi maske u socijalnim situacijama, virus će se širiti u manjoj mjeri nego da ih ne nosimo i na taj način se štitimo kao zajednica. Ta perspektiva je ljudima načelno teška za poimanje jer smo evoluirali da stvarnost interpretiramo kroz neposredno iskustvo, a ne kroz razmišljanje o široj slici.

Profesor Hren dodaje i ono što nas većina osjeća, premda možda nedovoljno artikulirano i svjesno. Naime, on kaže da današnji način informiranja otežava situaciju budući da se društvenim mrežama i portalima nekritički šire razne ideje, vijesti i "vijesti" kojima je rijetko cilj pružiti istinitu informaciju te da je neusporedivo češći cilj zadržati pažnju korisnika, a za to je najučinkovitije izazivanje straha, bijesa, zgražanja.

- Na društvenoj razini ne postoji suglasnost ni oko temeljnih činjenica pa je time i dijalog gotovo nemoguć - kaže prof. Hren.

- Tako je moguće da inače razumni ljudi vjeruju da je COVID-19 izmišljotina, da se priklanjaju idejama o međunarodnim zavjerama ili da dignu ruke od svega nemajući povjerenja ni u kakve informacije. Konačno, radi se o situaciji koju nitko trenutno živ na svijetu nije doživio i u kojoj smo kao civilizacija morali i moramo ubrzano učiti. Učenje uključuje pogreške i promjene mišljenja, a ljudi očekuju od autoriteta poput znanstvenika i političara da imaju gotove odgovore pa sumnjaju u skrivene motive kad ti autoriteti promijene mišljenje. Činjenica da su se u prošlosti neki od ljudi koji su trebali raditi za opće dobro pokazali nedostojnima povjerenja, također pridonosi sumnjama u ovoj nejasnoj situaciji - dodaje prof. dr. sc. Darko Hren.

Nije biznis - ali i umjetnost! - oslikavanja maski specijalnost samo Jorgea Silve Roriza. U mnogim europskim gradovima mali su se poduzetnici dosjetili iste stvari, ali i jednostavnijeg, manje artističnog modela maski. Riječ je o upotrebi fotografije koja se onda prenosi na platno od kojeg je maska napravljena, a takve se maske mogu naručiti i u malim tiskarama u Splitu. Takvu je masku nedavno i na sjednici Gradskog vijeća nosio naš fotoreporter i vijećnik Jakov Prkić. On sam kaže kako je tu masku izabrao ponajprije jer mu je to bilo 'štosno'.

image
Na fotografiji: vijećnik Jakov Prkić
Duje Klarić/Cropix

Manjak informacija

- Ali je i praktično - kaže Prkić. - Ljudi s maskama se ne prepoznaju međusobno, svi smo isti... Još kad stavimo kapu ili sunčane naočale, nitko nikog ne poznaje i ne pozdravlja na ulici.

- Nošenje maske nam je doista neobično budući da smo posebno osjetljivi na izraze lica i putem njih dobivamo niz signala važnih za snalaženje u društvenim situacijama - kaže i profesor Hren. - To je stvarna otegotna okolnost i mislim da maske na licu čine naš doživljajni svijet manje osobnim. Izrazi lica su nam izuzetno važni izvori informacija u interakciji s drugima, posebice u prepoznavanju emocija. Postoje istraživanja koja ukazuju na to da strah i tugu prepoznajemo ponajviše usmjerujući se na područje oko očiju, a gađenje i radost usmjerujući se na područje oko usta. Naravno, postoji i niz složenijih emocija i nedostatak dijela informacije sigurno smanjuje točnost prepoznavanja emocija i raspoloženja osoba u našoj okolini. S druge strane, ljudi koji pate od socijalnih fobija i srodnih poteškoća mogu se osjećati bolje s maskom na licu budući da se takve osobe načelno bolje osjećaju kad se osjećaju manje izloženima.

- Postoje i istraživanja koja ukazuju na to da lica procjenjujemo privlačnijima kad su djelomice sakrivena - dodaje prof. dr. sc. Darko Hren. - Stoga nošenje maski možda i nije tako loša stvar. Istraživanja koja se upravo provode i provodit će se u budućnosti dat će nam jasniju sliku o eventualnom utjecaju nošenja maski. Osobno mislim da u široj slici neće biti značajnih trajnih društvenih psiholoških posljedica. Trajne posljedice pandemije bit će izraženije u drugim područjima ljudskog života poput organizacije rada, putovanja, obrazovanja i slično - kaže Hren.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

01. ožujak 2021 01:30