Ljudi diljem svijeta zakopavaju svoje gaće u vrtove. Iza svega se krije dobar razlog: ‘Što je više rupa bolje je...‘

Po cijeloj Švicarskoj poljoprivrednici i vrtlari zakopali su 2000 pari bijelog donjeg rublja, a sve kako bi pomogli znanosti da se ispita kvaliteta zemlje u koju sade hranu.

Državni istraživački institut Agroskop volonterima koji su sudjelovali u istraživanju poslao je dva para pamučnih gaća koje su trebali zakopati u svom vrtu ili na imanju. Nakon određenog vremena rublje je otkopano i pregledano u kakvom je stanju, što je pokazatelj u kojoj su mjeri sitni organizmi degradirali tekstil.

S vremenom je taj pokret postao globalan. Naime, ovaj vrtlarski trik za ispitivanje tla preporučuje Pennsylvania Soil Health Coalition, američka udruga koja ima šesnaest članica od nevladinih udruga i obrazovnih institucija do državnih agencija, a svi se bave zdravljem tla.

Pennsylvania Soil Health Coalition nije prva organizacija koja potiče ljude da svoje donje rublje zakopaju u zemlju. Riječ je o globalnom pokretu koji je započeo u SAD-u, a zatim se proširio na ostatak svijeta, od Australije i Novog Zelanda do Europe. Izazov su prihvatili mnogi, od građana do institucija. Cilj je svima zajednički: ukazati na važnost kvalitete tla i poboljšati ga.

"To će biti pokazatelj kvalitete tla", rekao je voditelj projekta Marcel van der Heijden. Ekolog je također otkrio da su slični eksperimenti već provedeni u Kanadi, iako ne toliko opsežni.

Odavno je poznato da se vrećice čaja zakopavaju u zemlju u sklopu proučavanja sastava i kvalitete tla. Zato su volonteri koji su se odazvali pozivu Državnog instituta Agroscope također zakopali standardne vrećice čaja u zemlju i uzeli uzorke tla kako bi ispitali pouzdanost nove metode koja koristi pamučne gaće. Projekt se provodi pod nazivom "Dokazne gaće".

/Shutterstock

Suština je analiza razgradnje prirodnih vlakana digitalnom metodom. Što je više rupa na donjem rublju, to je zemlja zdravija. Heijden je rekao da je jedna od svrha studije istaknuti koliko je tlo ugroženo erozijom, prekomjernom uporabom gnojiva i gradnjom. Stručnjaci Agroscopea kažu da se svake godine u svijetu potpuno uništi površina koja je dva i pol puta veća od Švicarske. Na takvim površinama kasnije je nemoguće provoditi bilo kakve poljoprivredne radove jer je tlo neplodno.