StoryEditor
U fokusuKORONA - NEDOUMICE

Zbunjujući Covid-savjeti: zrak se ne može istodobno i provjetravati i vlažiti. Stručnjaci pojasnili kada primijeniti koji postupak i što ‘ubija‘ virus

4. studenog 2020. - 13:02
SHUTTERSTOCK

Molekularni biolog Gordan Lauc je u više navrata upozoravao da vlaženje zraka može pomoći u obrani od novog koronavirusa SARS-CoV-2 koji uzrokuje bolest COVID-19.

- Tri su važna razloga zašto tijekom zime morate aktivno ovlaživati zrak u prostorijama: 1) suhi zrak inaktivira vašu mukoznu barijeru koja je prva linija obrane protiv respiratornih virusa, 2) u suhom zraku virus dulje ostaje lebdjeti u zraku

3) u suhom zraku virus dulje preživljava - naveo je Lauc, uz napomenu i da "Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada" (NN 105/20), članak 23. Stavak 4 preporučuje relativnu vlažnost od 40 do 60%.

- Naše mame i bake su znale da je važno ovlaživati zrak, no mi smo izgleda na to zaboravili, jer se ove preporuke ne pridržava skoro nitko. Vraća nam se hladnije vrijeme, što znači da će zrak u grijanim prostorima ponovno biti previše suh. Jako je puno zaraženih oko nas, a vlaženjem zraka možete značajno umanjiti rizik od prijenosa virusa - naveo je Lauc na svom Faceboku.

No, mi smo Laucu naveli da bi se stručnjaci trebali dogovoriti što je važnije - vlažiti ili provjetravati. Jer se jedno i drugo ne može istodobno raditi, tj. provjetravanje smanjuje vlažnost prostorija.

Pa tako prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača, imunolog, kaže: “Postoje i one sitne čestice koje nazivamo aerosolom i koje u povoljnim uvjetima (zatvoreni prostori) mogu lebdjeti duže vrijeme i osoba ih može udahnuti te se zaraziti. Tada govorimo o aerosolnom prijenosu.

Primjer: Ako se u zatvorenom prostoru nalazi veći broj osoba i tu borave više sati, a među njima i ljudi koji šire virus dok se smiju, kišu, govore, onda će koncentracija tih malih čestica koje lebde u zraku biti veća pa je i mogućnost zaraze za zdrave puno veća. Međutim, redovitim provjetravanjem koncentracija tih čestica bitno se umanjuje, a s tim i prijenos virusa. Dakle, neka vam prozori budu otvoreni na druženjima koliko je to moguće ili redovito provjetravajte prostorije. To posebno vrijedi za uredske prostore, ali i sve druge zatvorene prostore u kojima ljudi duže borave.”

I sada koji savjet poslušati? Lauc pojašnjava:

- Provjetravanje je važnije ako je više osoba u sobi. No provjetravati treba tako da se svakih pola sata, sat, otvore svi prozori na nekoliko minuta i onda opet zatvore. Tijekom dana sluznicu možete ovlaživati sprejićima s izotoničnom otopinom. Ovlaživanje je ključno noću da vam se sluznica oporavi.

Imunolog Trobonjača se osvrnuo i na vlaženje:

- Postoje znanstveni radovi koji govore da vlaženje naše dišne sluznice smanjuje sklonost respiratornoj infekciji i usporava širenje virusa. Problem je u činjenici da se u zimskim mjesecima grijemo uređajima koji suše zrak, pa bi po toj logici bilo pametno taj zrak vlažiti. Međutim, držim da je provjetravanje prostora radi smanjenja koncentracije infektivnog aerosola izuzetno važno.

image
Kada provjetravati i kada vlažiti?
SHUTTERSTOCK
Mukozna barijera

Svi grijani prostori koji se ne ovlažuju, ali i hlađeni koji se ne otvaraju imaju jako suhi zrak. Avioni čak zastrašujuće suh. Suhi zrak isušuje sluznicu i čini je propusnom za viruse, rekao je Lauc, koji je objasnio i koja je funkcija sluznice u obrani tijela od virusa.

- Sluznica usta i nosa glavni je kanal ulaska virusa SARS-Cov-2 u naše tijelo, no ne samo ovoga virusa, nego i velikog broja drugih virusa. Virusi su jedan od najopasnijih prirodnih neprijatelja svih životinja, te smo tijekom evolucije razvili brojne mehanizme borbe protiv njih. Jedan od prvih je tzv. mukozna barijera, tj. debela sluzava prepreka koja oblaže usta, nos, ali i čitavu unutrašnjost naših dišnih putova i onemogućava viruse da se približe našim stanicama.

Na površinu te barijere stalno lučimo velik broj glikoproteina koji se nazivaju mucini, a oni svojom vrlo kompleksnom glikozilacijom “glume” glikoproteine na našim stanicama i virus se umjesto na naše stanice veže za te mucine. Dok je mukozna barijera funkcionalna, sluz se posebnim trepetljikama polagano kreće prema gore iz naših dišnih putova i iznosi tako vezane viruse iz pluća u probavni trakt, gdje će ih uništiti kiselina.

To je jedan od temeljnih mehanizama kojim sprječavamo kako prvu infekciju, tako i daljnju progresiju bolesti. To su naši stari doktori znali i zato su, recimo, bolnice za respiratorne bolesti vrlo često bile na obali, u mjestima poput Opatije. Nažalost, kada smo se prestali grijati na drva (koja izgaranjem oslobađaju vodu), zrak u grijanim prostorima je postao vrlo suh, što isušuje našu mukoznu barijeru i čini je nefunkcionalnom - objasnio je Lauc, te je naveo da je isparavanje vode na štednjaku sasvim dobar način vlaženja prostora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

02. ožujak 2021 04:23