Možemo li se i na koji način odabirom hrane i dodataka prehrani zaštititi od zaraze novim virusom SARS-CoV-2? Dio nutricionista i liječnika tvrdi da bi dobra prehrana i zdrave životne navike mogle pomoći u tome da se virus ne razmaše ako se zarazimo. Spominje se suplementacija vitaminima, prije svega vitaminima C i D, kao i mineralom cinkom. Također, navodi se i bioflavonoid kvercetin koji se nalazi i u američkim protokolima liječenja. Ali, napominju, potrebna su daljnja istraživanja koja će dokazati da pojedini nutrijent doista može poboljšati kliničku sliku ili skratiti trajanje bolesti.
Anu Soldo, šeficu ljekarničke Komore, upitali smo je li porasla potražnja za dodacima prehrani.
- Od početka epidemije uglavnom zbog straha ljudi su počeli kupovati ne samo bezreceptne lijekove, nego i različite dodatke prehrani koji djeluju na imunološki odgovor organizma. Vitamin C, vitamin D i drugi suplementi prodavali su se puno više nego što je to bilo prije epidemije. Objava bilo koje informacije u medijima bez obzira koliko relevantna, provjerena ili znanstveno utemeljena, izazivala je porast prodaje - kaže Soldo.
Nutricionista Nenada Bratkovića upitali smo također za mišljenje. Komentirao je podatak da je suplementacija vitaminima i mikronutrijentima ušla u liječničke protokole u Americi za tretman pacijenata pozitivnih na COVID.
Optimizacija prehrane
- Kao nutricionist apsolutno se zalažem prvo za optimizaciju prehrane za jačanje imunosnog sustava koja primarno služi kao izvor mikronutrijenata, a onda i za korištenje ciljanih dodataka prehrani koji imaju smisla, i još važnije – kod koje populacije. Moć i ozbiljnost pristupa prehrani u mnogočemu je podcijenjena i spuštena na razinu diskursa o "kalorijama", što je posve promašeno - kaže Bratković, koji se osvrnuo i na konkretne dodatke prehrani.
- Poznato je da pretile osobe imaju znatan deficit vitamina D3, a pretile su osobe ujedno među rizičnijim skupinama za negativne ishode liječenja pri SARS-CoV-2 infekciji. Ujedno, preporuke HZJZ-a, srećom, idu u smjeru preporuka primjene vitamina D3.
Cink je izuzetno važan pri modulaciji imunosnog odgovora, kritično važan mikronutrijent pri urođenom i adaptivnom imunitetu, a prije svega kod virusnih infekcija, cink je deficitaran u prehrani prosječne populacije pa se doze od 13 mg na više mogu primjenjivati kao dio profilakse i imaju smisla. Brojne kliničke studije s nasumičnim kontroliranim dizajnom pokazale su da dodatak umjerenih doza cinka u zdravih starijih osoba poboljšava nekoliko aspekata imunosnog funkcioniranja i da može smanjiti učestalost infekcija, pa čak i ukupnu smrtnost.
Nedavni Cochrane Review također je utvrdio da suplementacija smanjuje rizik od upale pluća za 13% u djece ispod 5 godina. Anosmia i ageuzia – gubitak okusa i mirisa opisan kod COVID-a 19 klinički korelira s deficitima cinka, pa njegovo uzimanje ima smisla kao nadoknada "srušenih" koncentracija - kaže Bratković, navodeći da pri vrlo visokim dozama cinka (iznad 50 mg) dolazi do utjecaja na smanjenja koncentracije mikronutrijenta bakra. Napominje i da visoke doze tog minerala dugotrajno primjenjivane kod zdravih ljudi mogu uzrokovati toksičan utjecaj. Dakle, cink možete uzimati, ali pazite na to koliko ga uzimate i ne pretjerujte.
Bratković se posebno osvrnuo na vitamin D.
Oluja citokina
- Imunomodulatorno djelovanje vitamina D3 sam već istaknuo, sudjeluje u zaštiti respiratornog trakta čuvajući tzv. uske spojeve, djelujući antivirusno, indukcijom katelicidina i defenzina i smanjujući proizvodnju proupalnih citokina od strane urođenog imunosnog sustava. A znamo da se tako smanjuje rizik od oluje citokina koja dovodi do upale pluća. S obzirom na razdoblje godine u većem dijelu Hrvatske (osim Dalmacije) u kojem je broj sunčanih dana znatno smanjen, a ljudi provode vrijeme u izolaciji i u kućama, a prehrana, nažalost, nije dobar izvor vitamina D3, preporuka bi bila suplementacija vitamina D3.
Vitamin D3 bi trebale suplementirati osobe iz opće populacije, a naročito osobe koje su pretile, osobe s autoimunim bolestima, a čini se da primjena cinka u dozi od 13 mg na više ima itekako smisla, uz nadzor liječnika i promatranje kliničke slike. U Americi su dakako išli s višim dozama od 50 mg i te doze mogu imati uspjeha, no uvijek valja voditi računa o interakcijama i sprječavanju deplecije ostalih mikronutrijenata, kao što je spomenuti bakar. Koncentracija vitamina D3 trebala bi biti vrlo visoka (iznad 10.000 IU na dan) kako bi iskazala toksičnost. No, preporuke su da te doze budu bliže 2000-3000 IU na dan za odrasle osobe opće populacije. Pri terapiji cinkom, kao i vitaminom D3, liječnik treba u suradnji s ljekarnikom, procijeniti kliničku sliku, simptome i komorbiditete - kaže nutricionist Bratković.
A što je s vitaminom C?
- Vitamin C je po tom pitanju u smislu dokaza nedorečen, pogotovo kod SARS-CoV-2, iako je vrlo čest u kućnim ljekarnama i vrlo je popularan - kaže Bratković.
A što je s kvercetinom, bioflavonoidom koji se nalazi i u službenim smjernicama pojedinih američkih medicinskih institucija?
- Kvercetin je zanimljiv bioflavonoid koji koristimo i kod alergija, i kod sportaša kada želimo mijenjati koncentraciju zaštitnog IgA u slini, pokazao se kao koristan dio protokola profilakse. Postoje in vitro i in vivo studije, pokazale su potencijal antivirusnog djelovanja u višim dozama do 1000mg, a prave kliničke studije tek bi trebale potvrditi mogući potencijal primjene kod ove specifične SARS-CoV-2 infekcije - kaže Bratković, koji je dao savjet građanima.
Jedite sezonsku hranu
- Jedite uravnoteženo, odaberite prehranu koja modulira imunitet i čini ga spremnijim pri obrani od virusnih infekcija. Prevedeno, ne jedite pekarske proizvode, procesuiranu hranu (kekse, grickalice, slatkiše), jedite sezonsku hranu poput kiselog kupusa, mandarina, sarme, plavu ribu, povrće, grahorice, to su primarni izvori mikronutrijenata i jačaju naše sustave obrane poput crijevne mikrobiote i također jačaju mukozalni imunitet, barijere obrane od virusa.
Koristite đumbir, češnjak, luk/kapulu redovito u prehrani, koristite sokove od, primjerice, đumbira, cikle, jabuka i agruma. Jedite "šareno", na bljedunjavo (pašte, tjestenine, rižu, krumpire, prženo meso). Jedite dovoljno bjelančevina (meso, riba), u količini od 1 gram po kilogramu tjelesne mase jer su bjelančevine važan strukturalni faktori imunosti. Koristite zdrave masti (maslinovo ulje) kada se uzima vitamin D3 jer omogućava bolju bioraspoloživost i, općenito, protuupalni učinak - savjetuje nutricionist.
