Depresija je, nažalost, postala jedan od najčešćih mentalnih poremećaja današnjice i vodećih javnozdravstvenih problema te neizostavan dio suvremenih razgovora o zdravlju. Sve više ljudi, uključujući mlade, suočava se s osjećajem duboke tuge, praznine i bezvoljnosti, što ukazuje na potrebu za većom edukacijom i podrškom. Nažalost, paralelno s rastućom prisutnošću depresije, bilježimo i porast stope samoubojstava, posebno među mladim generacijama.
Što se krije iza tih trendova? Kako društvo, tehnologija i svakodnevni pritisci pridonose širenju depresije i na koji način možemo pomoći?
O ovim pitanjima razgovarali smo s dr.sc. Jasnom Marinović Ćurin, specijalisticom psihijatrije privatne prakse te ujedno i grupnim analitičarem i psihoterapeutom, koja nam je objasnila što je depresija, kako je prepoznati, pružila uvid u uzroke i načine prevencije depresije u suvremenom društvu.
Što je depresija i po čemu se razlikuje od tuge?
- Depresija je najčešći poremećaj raspoloženja karakteriziran simptomima kao što su osjećaj praznine i tuge, gubitak interesa za uobičajene aktivnosti, umor, bezvoljnost, poremećaj hranjenja i spavanja, najčešće u obliku gubitka apetita i nesanice, a ponekad i kao prejedanje i hipersomnija (predugo spavanje). Marinović također ističe da se depresija može manifestirati kroz različite tjelesne simptome (somatizacije), koji su često rezultat psihičkog i emocionalnog stresa, te dodaje: - Ovaj poremećaj pogađa sve dobne skupine – od djece, mladih, osoba u zreloj dobi pa do starije populacije i svaka dobna skupina ima neke specifične simptome. Depresija pogađa ne samo one koji pate od ovog poremećaja već ima i devastirajući utjecaj na cijelu obitelj, sa socijalnim i ekonomskim posljedicama.
Suvremeni način života i porast depresije
Na pitanje o porastu depresije danas u usporedbi s ranijim razdobljima, dr. Marinović Ćurin objašnjava: - Svjedoci smo porasta incidencije svih mentalnih bolesti, pa tako i depresije. U zadnjih tridesetak godina pojavnost depresije među općom populacijom gotovo se udvostručila. S obzirom na ozbiljne posljedice koje depresija ima na funkcionalnost osobe, samim time i radnu sposobnost, mogućnost usvajanja novih znanja i obrazovanje, jasno je da ona predstavlja veliki socijalni i javnozdravstveni problem. Dodaje da su promjene i stanja poput gubitka voljenih osoba, razvoda, suočavanje s teškom bolesti, gubitak posla, te kronična izloženost nepovoljnim životnim okolnostima i lošim međuljudskim odnosima, kronična konzumacija psihoaktivnih tvari (alkohola, droga), potom fiziološka stanja poput poroda, dojenja, neke kronične bolesti, neki lijekovi, manjak socijalnih interakcija u svakoj životnoj dobi i kronični stres iz životnih situacija glavni pokretači depresije.
Naime, ističe i kako suvremeni način života donosi dodatne izazove. - Stres zbog posla, ekonomski pritisci, samački život, pa čak i manjak fizičke aktivnosti i nepravilna prehrana – sve su to faktori koji utječu na naše mentalno zdravlje, pojašnjava dr. Marinović Ćurin.
Uloga društvenih mreža i pritisak na mlade
Današnji ubrzani tempo života, stalna povezanost putem društvenih mreža i ekonomski pritisci samo dodatno pogoršavaju situaciju, osobito kod mladih. - Izloženost pritiscima uspješnosti, ljepote, bogatstva i moći dovodi mlade u stanje kroničnog nezadovoljstva. Izloženi smo sustavu vrijednosti koji je izrazito materijaliziran, egocentričan, individualiziran. Osjećaj za zajedništvo, empatija, osjećaj pripadnosti grupi i društvu više nisu u fokusu. Dobna populacija koja je najizloženija ovim promjenama svakako su mladi.
Društvene mreže često nude iskrivljenu sliku savršenih života, što kod adolescenata može izazvati osjećaj nepripadanja i usamljenosti, te su stoga najizloženija skupina.
Simptomi depresije kod mladih - razlike od simptoma odraslih
- Adolescencija (pojam mladih od 12. do 18. godine) je osjetljivo razdoblje i simptomi depresije kod mladih mogu se razlikovati od onih kod odraslih, pojašnjava psihijatrica Marinović Ćurin. - Uz već navedene opće depresivne simptome, kod mladih se depresija često očituje i padom školskog uspjeha, povlačenjem, bijegom u virtualni svijet, poremećajem hranjenja, te čak autodestruktivnim ponašanjem poput samoozljeđivanja, dodajući da su među mladima češći i suicidalni pokušaji.
Pitanje vršnjačkog nasilja i društvene izolacije
Jedno od bolnih pitanja bila je sve učestalija pojava suicida među mladima. - Mladi koji su izloženi vršnjačkom zlostavljanju, odrastanju u disfunkcionalnim obiteljima i teškim životnim okolnostima imaju veći rizik od razvijanja depresije i suicidalnih misli, ističe dr. Marinović Ćurin. Adolescente karakterizira, kako objašnjava, “manjak svjesnosti o konačnosti smrti”, zbog čega suicid ponekad percipiraju kao bijeg iz ‘bezizlazne’ situacije, koje su najčešće emocionalne prirode, poput srama, bespomoćnosti osjećaja izolacije, isključenosti, ljutnje. S obzirom na intenzitet i količinu vremena koje mladi provode na društvenim mrežama, dostupnost sadržaja bez ikakvog filtra, koji bi roditelji i obrazovni sustav trebali predstavljati, važan su razlog porasta incidencije suicida u ovoj populaciji, naglašava dr.Marinović. Dodaje da društvene mreže doprinose osjećaju izolacije, jer su bijeg iod frustracije i riješenje za stvarne društvene interakcije, a mladi tako ne razvijaju socijalne vještine, koje ih mogu zaštititi od osjećaja usamljenosti i nesigurnosti.
Uloga obitelji u prevenciji i podršci
Na pitanje o ulozi obitelji u prevenciji depresije, dr. Marinović Ćurin naglašava: - Obitelj je nukleus, a disfunkcionalnost unutar obitelji institucije i obrazovni sustav teško mogu nadoknaditi. Naglašava kako roditelji igraju ključnu ulogu u prepoznavanju promjena u ponašanju i funkcionalnosti kod svoje djece. - To ne mora nužno biti povlačenje. Problematično i delinkventno ponašanje, konzumacija alkohola i droga, ili nagli prestanak interesa za, do tada bitne aktivnosti (sport, škola), novo društvo i navike, također mogu biti znakovi depresivnog pomaka.
Savjetuje roditeljima i prijateljima da obrate pažnju na promjene u ponašanju svojih bližnjih jer, kako ističe, emocionalna povezanost omogućava da lakše uočimo kad “nešto nije u redu”. Prema njezinim riječima, kad je emocionalna povezanost s obitelji slaba, simptomi mogu proći neopaženo, što može rezultirati najgorim ishodom – suicidom. U takvim slučajevima često je neophodno uključiti cijelu obitelj u terapijski proces.
Liječenje depresije
- Kad je riječ o liječenju depresije, metode uključuju kombinaciju psihosocijalnih i farmakoloških terapija, uz posebnu pažnju na uključivanje obitelji i zajednice u terapijski proces. Važno je stvoriti sigurno i podržavajuće okruženje za oboljele mlade osobe, kaže dr. Marinović Ćurin. Ističe da uspjeh terapije ovisi o zajedničkom naporu obitelji, terapeuta i šire zajednice.
Smanjenje stigme i poticanje traženja pomoći
Društvena stigma i dalje je značajna prepreka za mnoge oboljele. “Na žalost, još uvijek je odlazak školskom psihologu kao ‘kazna‘ kojom se često prijeti onima koji su na bilo koji način problematični. kaže dr. Marinović Ćurin, objašnjavajući da su slične ‘prijetnje‘ često prisutne i u obiteljskom i socijalnom krugu. No, unatoč tome, primjećuje pozitivne promjene u društvu: - Ipak, mišljenja sam da se situacija polako mijenja i da su mladi i njihove obitelji otvoreniji u traženju pomoći. Edukacija javnosti o tome što je depresija, polako doprinosi smanjenju stigme, a ovakvi članci također su mali, ali važni koraci u doprinosu tome.
Praktični savjeti za očuvanje mentalnog zdravlja
Za kraj, dr. Marinović Ćurin naglašava važnost umjerenosti i ravnoteže: - Ravnoteža i umjerenost u svemu, ničeg previše ni premalo. Pretjerana roditeljska usmjerenost, manjak frustracije u djeteta i potpuna strukturiranost dječjeg i adolescentnog vremena, te previsoko zadani ciljevi i ambicije, često na mladu osobu imaju isti efekt kao i zanemarivanje i deprivacija. Mladima je potrebno izboriti vlastite bitke u kojima razvijaju sposobnosti neophodne za kasnije životne borbe i pobjede. Dobro roditeljstvo ne znači napraviti sve za vlastitu djecu. Takav pristup devastira njihovo samopouzdanje i dodatan je čimbenik u razvoju depresivnih stanja. Sličan recept možemo primijeniti na sve dobne skupine. Ravnoteža i umjerenost u svemu, prostor za osobni rast i razvoj kroz cijeli životni vijek, jednom riječju sklad duha i tijela najbolji je recept kako izbjeći depresiju, zaključuje psihijatrica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....