StoryEditor
ShowbizGOLA EGZISTENCIJA

‘Ljude boli briga, osim za vlastite gu*ice!‘, ‘Piše se o spasu hrvatske nogometne lige, koja nikome ništa ne znači!‘: filmaši su ljuti, evo i zašto

Piše Vinko Paić
14. svibnja 2020. - 14:47
Anđelo Jurkas, publicist, pisac, redatelj, glazbenik, urednik i novinarSrđan Vrančić/Hanza Media

S pojavom koronavirusa spustio se zastor u kazalištima, ugasila se svjetla reflektora u televizijskim studijima gdje su se snimale popularne emisije, filmski setovi preko noći su zatvoreni, a glumci poslani kućama.

Mnogi su od njih ostali bez angažmana i našli se u neizvjesnoj situaciji. Još uvijek nije poznat točan datum kad bi se mogli vratiti na set jer se čeka zeleno svjetlo Nacionalnog stožera civilne zaštite, kao i uvjeti pod kojima će se moći snimati.

U međuvremenu televizijska i filmska produkcija bilježe goleme gubitke, umjetnici traže pomoć države i nadaju se kako će sve ovo uskoro biti samo daleka prošlost.

Netom prije izbijanja pandemije u Hrvatskoj, splitski glumac Slavko Sobin dovršio je snimanje dramske serije “Drugo ime ljubavi”, čiji se posljednji nastavci upravo emitiraju u večernjem udarnom terminu na Novoj TV.

Iz kože Igora trebao je ekspresno uskočiti u onu simpatičnog Žungula iz HRT-ove serije “Crno-bijeli svijet”, no snimanje četvrte sezone zasad čeka bolje dane, a najvjerojatnije će se realizirati ovog ljeta.

– Snimanja i jesu neka vrsta karantene jer radimo po sto sati, skoknemo doma tek da odspavamo, naučimo tekst i natrag smo na setu dok kažeš keks.

Smiješno mi je da se otvaraju autoškole i frizerski saloni, a TV i filmsku produkciju se ne spominje. Nas, istina, jest puno, ali su sektori podijeljeni u grupe, tako da je udaljenost među ekipom izvediva.

image
Elizabeta Brodić i Slavko Sobin
Srđan Vrančić/Hanza Media


Naravno, osim intimnih scena, za koje sam negdje pročitao prijedlog da bi bilo dobro da se snimaju zadnjih dana projekta. S obzirom na sve ukinute mjere, uistinu ne vidim nikakav opravdan razlog da mi glumci još ne radimo – kaže nam Slavko.

Redatelj Dalibor Matanić, tvorac netom završene serije “Novine” i uspješnih filmova kao što su “Zvizdan”, “Fine mrtve djevojke”, “Blagajnica hoće ići na more”... ističe da se u cijelom svijetu traže modeli kako čim prije krenuti u snimanja, a istodobno poštovati mjere epidemiologa.

Besmisleni spomenici

– Mislim da se stvari lagano počinju pokretati nakon gotovo dva mjeseca lockdowna, što je napravilo dosta štete ljudima koji rade u filmskoj industriji.

To su ljudi i njihove obitelji koje žive od projekta za projektom, bitno je naglasiti da se snimanja ne smiju voditi kao okupljanje ljudi, već pod radni proces.

Isto kao što je i gradnja pelješkog mosta, koja cijelo vrijeme teče neometano. Još je taj most i strateški bitan za Hrvatsku, ali, recimo, u Zagrebu se bez stanke podižu neki besmisleni spomenici...

Kažu da je naš poziv uvijek bio “shockproof” za krize, nadam se da će tako i ostati jer je sad sve na javnom fondu i javnoj televiziji da ekonomski omoguće nastavak izgradnje kulturnog identiteta, jer to je ono po čemu će Hrvatska ostati zabilježena za pokoljenja – govori Matanić.

– Pogledajte kolika je količina tekstova o spasu hrvatske nogometne lige koja nikome ništa ne znači, da je bar toliko tekstova o hrvatskoj kulturi, koja je ipak probila svoj put na inozemnu scenu.

image
Dalibor Matanić
Bruno Konjević/Hanza Media


Dobra stvar je što je naš poziv i inače zbog kroničnog manjka sredstava i skupoće procesa “osuđen” na dobru organizaciju, tako da nije problem da se setovi reduciraju brojem ljudi, provede dezinfekcija i kontrola zdravlja zaposlenih, što je svima u interesu jer želimo da se napokon zavrti proizvodnja.

Osobno imam u planu dva nova televizijska projekta, oba su internacionalne naravi pa smo oprezni s pripremama jer se ne snima samo u Hrvatskoj.

Jedan smo trebali početi snimati prije nekoliko dana i posebno me veseli jer je mentalno na neki način nastavak “Novina”, ovaj put malo više u kriminalističkom žanru.

A što se tiče “Novina”, nakon sjajnih stranih i domaćih kritika, mi bismo ih snimali do penzije, ali mislim da, što vrijeme ide dalje, naša dosljednost odluke da su “Novine” trilogija društva bit će sve snažnija – veli Matanić.

Neizbježno je da će se planovi povratka na set mijenjati iz dana u dan, sukladno s razvojem epidemiološkog stanja u zemlji i mjerama koje će propisati Nacionalni stožer, iz kojeg nam do zaključenja teksta nisu odgovorili na upit kako će one izgledati.

Jedan od onih čiji su projekti trenutačno na čekanju je i redatelj Anđelo Jurkas.

Oporavak će biti vječan

– Trenutačno nam je u postprodukciji dugometražni igrani film “Ana”, o neobičnoj mladoj ženi koja se bori protiv depresije, i “4:2”, road trip drama o danu najvećeg sportskog uspjeha domaćeg nogometa – finala Svjetskog nogometnog prvenstva, 15. 7. 2018. u Rusiji, između Hrvatske i Francuske.

Nakon toga snimamo igrani film imena “Online”, prvi hrvatski hi tech triler, a posljednjih godina smo usred produkcije tri dugometražna dokumentarna filma – kaže Jurkas, koji u pripremi ima i TV humoristični serijal “Brak je mrak”.

– S obzirom da je hrvatska televizijska i filmska produkcija manje-više u krizi posljednjih 25 godina, otkad je samostalne državnosti (uz časne iznimke poput serijala “Nestali”, “Počivali u miru” ili “Novina”), ovo korona-razdoblje prije je pauza i predah nego kriza.

Vrijeme za otpuhivanje i klasično nacionalno naricanje kako nam je teško i kako smo jadni. Oporavak će biti vječan, ako će ga ikad biti i ako je uopće moguć u mentalitetu u kojem je podobnost i klanovština mahom uvijek ispred profesionalnosti, kao i u ostalim segmentima društva.

Trebale bi se dogoditi bitnije virusne, asteroidne i tektonske promjene i takeover kompletne produkcije od strane realno sposobnih producenata i menadžera, a ne onih koji svoju sposobnost vuku iz političkih i inih zaleđa te sisanja države i EU fondova kao jedinih izvora financija za realizacije produkcije, jednako kao što bi se trebao dogoditi osjetan kulturni šok vraćanja povjerenja i interesa publike – smatra redatelj.

image



 
Srđan Vrančić/Hanza Media


Pitamo ga i što misli kako bi ubuduće trebalo izgledati snimanje ljubavnih scena na setovima s obzirom da se preporučuje da ljudi u obavljanju svakodnevnih poslova budu udaljeni minimalno dva metra jedni od drugih.

– Ljubljenje u kadru? Toga inače ima u domaćim filmovima ili serijalima? Recentna filmska i TV produkcija prilično je aseksualna i lišena ikakve putenosti jer živimo u licemjerno doba i prostor u kojem se gola muška i ženska tijela još uvijek doživljavaju kontroverznim ili provokativnim, dočim su rascopane glave, krv do koljena ili kazališni suhoparni metafizički monolozi i sedmominutni pogledi u daljinu još uvijek sinonim za postmodernizam i art.

Dosadno je rvacki sinonim za art, dok je golotinja za cenzuru. Sic! S obzirom na tipske primjere kršenja liječničkih preporuka koje vidimo na TV reportu svakog politički uvjetovanog skupa na kojem drugovi politikanti stoje na neprimjerenoj daljini jedan od drugog, nisam svjestan da uopće postoji potreba provođenja i držanja toga u filmskim krugovima.

Ljude u nas općenito boli briga osim za vlastite guzice, tako da sve ovisi o tome koliko će se restriktivno kopirati trendove izvana (čitaj EU) jer u Rvackoj ionako struka i profesionalnost ne znače puno u bilo kojem segmentu pa zašto bi pravila za TV i filmsku proizvodnju bila iznimka – smatra Jurkas.

Emisije bez publike

Kontaktirali smo i naše tri televizijske kuće s nacionalnom koncesijom: HRT, RTL i Novu TV, gdje su nam rekli da pomno prate epidemiološku situaciju u Hrvatskoj i upute o postupnom popuštanju mjera Nacionalnog stožera.

U ovisnosti o razvoju situacije s koronavirusom i čim se steknu uvjeti za proizvodnju pojedinih emisija koje podrazumijevaju određeni broj ljudi u studiju, mogućnost međužupanijskih i inozemnih putovanja, sudjelovanje produkcijskog osoblja (snimatelja, ton-majstora, scenografa, kostimografa, šminkera i slično), tako će i ove televizijske kuće postupno vraćati određene emisije u svoj program ili krenuti u realizaciju novih, brineći se ujedno o zdravlju svojih zaposlenika, što čine od prvog dana.

image
Duško Čurlić i Ivan Vukušić
Neja Markičević/Hanza Media


Ono što je sasvim sigurno jest da će zabavne emisije neko vrijeme biti bez nazočnosti publike, a među prvima koje idu u tom novom formatu su HRT-ov kviz “Tko želi biti milijunaš”, gdje su producenti umjesto jokera publike uveli joker “Tri mudraca” (tri najuspješnija kandidata aktualne sezone).

Na ekrane državne televizije uskoro će se vratiti i gledane nedjeljne emisije “Plodovi zemlje” i “More”, nakon čega bi se ovog ljeta krenulo u realizaciju velikih zabavnih projekata “A strana” i “Volim Hrvatsku”, a snimale bi se i nove epizode “Milijunaša” i “Potjere”.

Jurkasovi prijedlozi


1. Što snimati, određuje Klub zastupnika HDZ-a, SDP-a i HTV rukovodstvo.

2. Kako snimati, određuje predsjednik Sabora i njegov team stručnih savjetnika regrutiranih između nekoliko duhovitih Facebook komentatora, Tik Tok vlogera i You Tube podcastera i Instagram influencerica.

3. Kada snimati, odlučuje Pokret za demografsku obnovu s pravom veta na Kaptolu.

4. Ministarstvo kulture i pročelnik kulture Grada Zagreba imaju diskrecijsko pravo dodijeliti nekoliko milijuna eura Vrdoljaku i par nasljedno zaslužnih sa stranačkim karticama za snimanje biografskog filma o Pavlu Kaliniću, koji je tenkovima i obaveznom vojnom službom pobijedio strašni smrtonosni kineski virus.

5. Moja malenkost snima biografski piarovski dokumentarac o Milanu Bandiću paralelno s Dariom Juričanom i oba postaju multinacionalni hitovi koji vraćaju nadu u hrvatsku kinematografiju.

6. Ima još, ali treba me brutalno preplatiti za savjete. Humani karakter se zaustavlja na pet besplatnih savjeta ako je država ta kojoj trebaju savjeti.

#HRVATSKI FILM KORONAVIRUS#FILMAŠI KORONAVIRUS#TV PRODUKCIJA KORONAVIRUS#DALIBOR MATANIĆ#ANĐELO JURKAS

Izdvojeno

06. srpanj 2020 15:40