Sve se više popularizira mlijeko koje je došlo ‘direkt‘ od krave, bez kuhanja, pasterizacije... Je li to pametno?

Koplja se lome oko pitanja je li zdravija sirova ili termički obrađena hrana, no što je sa mlijekom?

U želji da se hranimo što zdravije često naiđemo na razne nedoumice jer ono što je prirodno ne mora uvijek značiti i - sigurno za konzumaciju.

Nutricionistica Branka Mirković za zadovoljna.rs kaže da je u načeli zdravije svježe mlijeko - ali postoji "ali".

- Ono je hranjivije, masnije i bogatije, a osobe koje nisu tolerantne na laktozu ga lako probavljaju - za razliku od pasteriziranog mlijeka. No, u njemu vrlo često ima opasnih bakterija i to može biti veliki problem; ukoliko ga ne uzimate od potpuno pouzdanog proizvođača, domaćina koji izuzetno pazi na higijenu, ne možete znati da je sigurno za konzumaciju - kazala je.

U izboru "svježe ili pasterizirano" nutricionistica-dijetetičarka Slavica Stojanović izričito bira - ovo potonje.

- Pasterizirano mlijeko podvrgnuto je procesu zagrijavanja koji uništava patogene bakterije, smanjujući rizik od infekcija. Svježe mlijeko može biti opasno zbog prisustva bakterija i drugih mikroorganizama, od kojih su neke salmonela, escerichia colli, lysteria... To naročito može biti opasno za djecu, trudnice i osobe sa oslabljenim imunitetom.

Iako pasterizacija može blago smanjiti razinu nekih vitamina, to nije značajna razlika i nije vrijedna rizika od infekta. Moglo bi se reći da nutritivne vrijednosti mlijeka nakon pasterizacije ostaju uglavnom nepromijenjene - istaknula je.

Naime, sirovo, tj. svježe mlijeko dolazi direktno od životinje – obično krave, ovce ili koze i samim tim nosi veći rizik za razvoj nekih bolesti zbog moguće prisutnosti bakterija.

Mliječna goveda

Michael M. Santiago/Getty Images Via Afp

Pasterizacija je inače metoda kojom se produžava rok trajanja hrane tako što se toplinskom obradom ubijaju štetne bakterije. Mlijeko se tijekom pasterizacije kratko zagrijava - obično na najmanje 70 stupnjeva - nakon čega slijedi brzo hlađenje.

Iskustvo i statistika kažu sljedeće: prije nego što je pasterizacija ušla u široku upotrebu, ljudi su ozbiljno obolijevali od bolesti povezanih sa štetnim bakterijama u mlijeku.

Ako konzumiramo kontaminirano sveže mlijeko, efekti mogu biti daleko gori od samo pokvarenog želuca. To mogu biti teške gastrointestinalne tegobe, groznica, povraćanje, diureja, otkazivanje bubrega, pa čak i stanja koja ugrožavaju život kao što je sepsa, piše womenshealthmag.com.

Rizici povezani sa nepasteriziranim mlijekom zvuče prilično zabrinjavajuće, pa se logično nameće pitanje – zašto ga ljudi uopće konzumiraju?

Neki tvrde da pasterizacija uništava okus mlijeka i da je ono svježe "slađe i kremastije". Drugi pak vele da je svježe, direktno iz vimena mlijeko dobro za zdravlje crijeva te prevenciju alergija i astme. Neke studije na životinjama to djelomično potvrđuju, no zasad po pitanju omjera korisno-štetno, pasterizirano mlijeko odnosi prevagu.

Vegansko biljno mlijeko je, pak, "nešto treće"

/Shutterstock

Važno je reći i da uobičajeno zagrijuavanje mlijeka nije dovoljno; ono neće ubiti sve bakterije. Pasterizacija podrazumijeva grijanje mlijeka na najmanje 70 stupnjeva tijekom određenog vremena, dovoljno dugo da se eliminiraju svi potencijalni štetnici.

Stoga, ne riskirajmo!