Iako je konkurencija oštra, većina povjesničara ističe Liviju Druzilu (Livia Drusilla) kao najmoćniju ženu starog Rima.
Malo je žena u Rimskom Carstvu ostavilo tako dubok trag u povijesti kao Livija, treća i posljednja žena cara Augusta, piše National Geographic.
Ne samo zato što je njezina obitelj iznjedrila još četiri cara - njezinog sina Tiberija, unuka Klaudija, praunuka Kaligulu i prapraunuka Nerona - nego i zato jer je imala golemu moć koju je upotrijebila dok je stvarala sliku o sebi kao idealnoj Rimljanki.
Budući car August - u to vrijeme Gaj Julije Cezar Oktavijan - i Livija upoznali su se 39. godine prije Krista u neugodnim okolnostima: njezin otac, Marko Livije Druz Klaudijan, borio se protiv Oktavijana, baš kao i njezin tadašnji suprug, Tiberije Klaudije Neron.
Svjestan važnosti stvaranja saveza s bivšim neprijateljima, Oktavijan je predložio da se i on i tada trudna Livija razvedu od trenutnih supružnika i vjenčaju. Ovim dogovorom svi su bili pobjednici: Klaudije Neron spasio je život, imovinu i političku budućnost; Oktavijan se povezao s prestižnom lozom Klaudijevaca i ojačao je odnose s bivšim suparnicima; a Livija je postala supruga jednog od najmoćnijih ljudi u Rimu tog vremena.
Livija je rodila 14. siječnja, a vjenčanje je sklopljeno 17. siječnja 38. prije nove ere.
Njezin donedavni suprug, Tiberije Klaudije Neron, bio je na vjenčanju i predao je mladu Oktavijanu baš kao što bi to učinio otac.
Vrlo brzo postalo je jasno da Oktavijanova žena ima poseban tretman. Dao joj je pravo da barata svojom imovinom što je bilo neuobičajeno u rimskom patrijarhalnom društvu a uz to je postavljala ljude u koje je imala povjerenja na važne položaje.
Oktavijan je podizao kipove na kojima su on i Livija prikazani u paru - ali i njene samostalne statue.
Livija je nagovorila Augusta da posvoji Druza i Tiberija, njezine sinove iz prethodnog braka, i da ih proglasi nasljednicima.
- Držala je starog Augusta potpuno pod kontrolom, do te mjere da je prognao svog jedinog preživjelog unuka, zabilježio je povjesničar Tacit. Par nije imao zajedničke djece, ali posvajanje je u to vrijeme bilo uobičajena praksa u Rimu, čak i ako su biološki roditelji još bili živi.
Kada je porazio Marka Antonija u bitci kod Akcija, August je uspostavio novi poredak, formalno republiku, ali u praksi monarhiju.
Oktavijan je zapravo osnovao Rimsko Carstvo i postao njegov prvi car pod imenom Cezar August. Jedan od njegovih ciljeva bio je vratiti stare vrijednosti koje su Rim učinile svjetskom silom.
Iako je bila najmoćnija žena u Rimu, njegova žena Livija u javnosti se ponašala skromno: odijevala se jednostavno, nije se razmetala skupim nakitom i igrala je ulogu savršene rimske matrone. Brinula se o kući i potrebama svog supruga, a nije se javno miješala u politiku.
Klaudijevci su bili jedna od najstarijih patricijskih obitelji, a ona je svojim primjerom promicala sve tradicionalne vrline. U nekim dijelovima carstva ljudi su je tretirali kao živuću božicu, spominjali njezino ime u molitvama ili prilikom potpisivanja pravnih dokumenata pred njenim kipom.
Zahvaljujući ekonomskoj neovisnosti koju je imala, mogla se posvetiti onome čime bi mogla najbolje pridobiti narod: gradnji i popravku javnih zgrada, osobito hramova.
Augustova smrt 14. godine nije umanjila Livijinu moć, naprotiv: u oporuci je car posvojio vlastitu ženu kao svoju kćer, jamčeći joj status nasljednice. Ali to joj nije bilo dovoljno. Očistila je sinu put do prijestolja, a kada je Tiberije postao novi car, utjecaj je širila preko njega.
Tiberije nije bio prvi Augustov izbor za nasljednika. Čak ni drugi. Njegov prvi izbor bio je njegov rođak, Marko Klaudije Marcel, koji je bio iznenada umro a Rimom se proširila priča da je Livija u toj smrti imala svje prste. Drugi Augustov izbor bili su njegovi unuci, sinovi njegove kćeri Julije i njegovog voljenog i proslavljenog vojskovođe Agripe, ali su i oni umrli.
Tako je izbor pao na Tiberija.
Uvijek spremna umiješati se u državne poslove, vrlo brzo je počela smetati sinu, kojega je prečesto podsjećala da je zahvaljujući njoj na prijestolju. To ga je sve više ljutilo. Tiberije je bio pragmatičan vojnik i odbijao je počasti koje je smatrao pretjeranima - poput naslova Oca domovine. Odbio ih je zbog sebe, ali i zbog svoje majke. Kada je umrla 29. godine, odbio je prisustvovati sprovodu i poslao svog praunuka Kaligulu da održi posmrtni govor. Također je odbio prijedlog da se Livija, koja je između ostalog bila i vestalka, proglasi božicom.
Neki rimski povjesničari pišu da je Livija bila beskrupulozna žena koja se političkom moći i otrovom riješila svih koji su bili na putu njezinim planovima. Tacit ju je čak optužio za smrt Augustovih nasljednika po krvnoj liniji.
Bez obzira jesu li ove tvrdnje točne ili nisu, Livija Druzila je svakako bila osoba snažnog karaktera i imala je veliki autoritet. Njezin unuk Klaudije i praunuk Kaligula neko su vrijeme živjeli s njom i dobro su zapamtili njezinu osobnost. Osobito Klaudije, prema kojemu je baka bila vrlo oštra, zamjerajući mu slab karakter i mucanje.
Unatoč tome, Klaudije je bio taj koji je, kada je postao car, svojoj baki ukazao počasti koje joj je uskratio sin Tiberije - proglasio ju je božicom i organizirao trke u njezinu čast.
Gledajući povijesne činjenice i okolnosti iz današnje perspektive, mnogo je načina na koje se Livija može opisati.
Ali, u svoje vrijeme ona je točno znala što radi, kada je jedino bilo važno - ne ono što je zapravo bila nego ono što su Rimljani mislili da jest.