ništa bez vodePravila koja zlata vrijede: zalijevate li vrt pogrešno, učinit ćete više štete nego koristi

Biljkama je, kao uostalom i svim živim bićima, voda prijeko potrebna za život. Voda i u njoj otopljena hranjiva osiguravaju biljkama nesmetan rast.

Zalijevanje je pogotovo nužno u ljetnim mjesecima, kad nema oborina, odnosno kad su rezerve vode u tlu iscrpljene. Ipak, svakodnevno zalijevanje ne znači i pravilno i dobro zalijevanje. Ponekad se tek blagim orošavanjem, tek tolikim da možemo reći kako smo vrt zalili, biljkama može nanijeti više štete nego koristi.

Kada zalijevati, a kada ne, i koliko

Biljke se ne smiju zalijevati tijekom dana, kad sunce najjače prži, jer kapljice vode koje zaostaju na listovima pod jakim sunčevim zrakama djeluju poput leće, zbog čega dolazi do paleži listova. Stoga je najbolje zalijevati uvečer, kad je tlo hladnije, pa je i isparavanje manje, a time i ušteda vode znatnija.

Kada govorimo o količini vode kojom zalijevamo, uvijek je preporučljivije biljke zalijevati rjeđe, ali većim količinama vode, nego češće manjom količinom.

Naime, rjeđim zalijevanjem velikim količinama vode ona dopire do dubljih slojeva tla, čime je omogućeno dublje zakorjenjivanje biljaka, dok će zalijevanje manjim količinama dovesti do razvoja korijenja u površinskom sloju, čime je ono izloženije suncu, a time je i opasnost od sušenja biljaka veća.

Pri određivanju količine vode, jednostavno pravilo kaže da je potrebno 10 litara vode po četvornome metru kako bi se natopio sloj debljine 10 centimetara. Iz ovoga proizlazi kako nije svejedno zalijevate li ljetnicu, koja korijenje razvija do dubine od 10-ak centimetara, ili pak ukrasni grm, čije je korijenje i na metar dubine.

Malčiranje štedi vodu

Kako bi biljke što bolje iskoristile svu vodu koja im je na raspolaganju, potrebno je obaviti nekoliko jednostavnih radnji. Prva od njih je malčiranje – nasipanje tla uokolo biljaka prirodnim ili sintetičnim materijalima kojima se sprječava rast korova, a koji su biljkama najveći konkurenti glede potreba za vodom.

Upotrebljavate li prirodne materijale poput kore drva, borovih iglica ili slame, sloj malča trebao bi biti debljine između četiri i osam centimetara. Sintetični materijali, poput raznih folija, također su dobar izbor, iako ne toliko dekorativan poput prirodnih malčeva.

Vrlo je važno i redovito okopavanje biljaka, čime uklanjamo pokoricu, odnosno prekidamo uspostavljeni kapilaritet, a time i isparavanje vode iz tla.

I dok će biljke posađene u tlu i bez zalijevanja možda pronaći onaj minimum vode nužan za preživljavanje, biljke u posudama nemaju nikakvih "skrivenih" rezervi. Zato biljke u posudama treba zalijevati češće nego one posađene u vrtu.