pravi je trenutakKad je kupus u pitanju, dilemama nema kraja: donosimo pregled sorti s preporukama o sadnji i savjetujemo što učiniti u slučaju lošeg oblikovanja glavica

Ako ste ljubitelj kupusa i još imate vlastiti vrt, pravi je trenutak da zasadite ovo zdravo povrće. Možda ste samo u dilemi koju sortu odabrati jer izbor kupusa nije tako jednostavan kao što se čini. Postoji nekoliko vrsta kupusa koje se razlikuju u smislu kvalitete i namjene. Stoga vam preporučujemo da prilikom odabira promislite za što ćete kupus koristiti, odnosno kako ćete ga najčešće pripremati - svježe narezanog kao salatu, slatkog ili kiselog?

Ako se ne možete odlučiti, onda izaberite raznolike sorte, što je svakako lakša opcija. Korisno je znati da će kupus dobro rasti u zemlji koja ima dosta vlage i nije prevruća. Potrebno mu je puno hranjivih tvari, što će lako zadovoljiti kompost, pogotovo u mjesecima kada je biljka izložena hladnoći.

Rane i srednje sorte kupusa uzgajaju se u prvom redu za konzumiranje u sirovom stanju. Takve vrste nisu izvorno namijenjene za pohranu tijekom jeseni i zime, niti su namijenjene kiseljenju. To su sorte koje se konzumiraju 70 do 90 dana nakon sjetve. Tu su npr. novi mirodimar i ditmar.

Srednje kasne sorte su one koje dozorijevaju nakon 100 do 120 dana nakon sjetve. Obično imaju teže glave i pogodne su za upotrebu i svježe ili za kiseljenje. Takve vrste su futoško i slava.

Kasne sorte kupusa dozrijevaju približno 140 dana nakon sjetve. Obično imaju tanke fine listove i odlični su za kiseljenje i za skladištenje. Takva sorta je npr. Varaždinski kupus.

Crveni kupus ima ljubičasto-crvene glave, a obično dozrijeva 140 dana nakon sjetve. Može se koristiti svjež kao salata, ali i konzervirati.

Među brojnim vrstama kupusa vrlo je popularan i kineski kupus koji pripada istoj obitelji brassica - obično su to rane sorte koje sazrijevaju 70 dana nakon sadnje. Koristi se za kuhanje ili za salate.

 

Sadnice kupusa možemo kupiti kod domaćeg uzgajivača, ali i vrlo jednostavno uzgojiti sami iz sjemenki kupusa koje treba zasijati četiri tjedna prije nego što očekujemo zadnji mraz.

Nakon sjetve, treba im svijetlo i toplo mjesto, s time da tlo mora biti stalno vlažno.

Možemo presađivati ​​sadnice čim se pojave dva, tri listića i kada više nema opasnosti od smrzavanja. Kada sadimo na otvorenom, posadimo ih dublje nego što rastu u posudama.

Rani kupus: Sjemenke ćemo sijati u travnju u zagrijanom stakleniku ili na prozorskoj polici 0,3-0,5 g po 10 m2. Presađujemo ih u svibnju na udaljenosti od 50 x 60 cm, a glavice možemo brati već u lipnju i srpnju.

Tri tjedna nakon sadnje zemlji treba dodati mnogo zrelog komposta, a poželjno je pokriti tlo slamom ili drugim materijalima kako bi ostalo vlažno tlo i da se spriječi rast korova.

Kasne sorte: Sjeme posijemo početkom svibnja na otvorenom, i to 0,3–0,4 g na 10 m². Presađujemo u svibnju ili lipnju na udaljenosti od 50 x 60 cm. Glave beremo od rujna do studenog.

Dobri susjedi kupusa u mješovitom vrtu su: niski grah, grah, mrkva, zelena salata, selen, rajčica, kamilica..., a loši susjedi su luk i češnjak, dok kineski kupus dobro raste u blizini graha, graška, korabice i špinata.