fiziološki poremećajiŠto se događa s maslinom u suši? Kad se sjedine visoke temperature i nedostatak vlage, ni obrambena moć stabla i lišća ne može spriječiti posljedice stresa

Zadnjih godina globalno zatopljenje, odnosno klimatske promjene dosta utječu na poljoprivredne kulture. Česte su ekstremne vremenske situacije: poplave, jake oluje, suše, visoke temperature...

Klimatske promjene očituju se i na maslini, pomicanjem fenofaza, skraćivanjem razdoblja vegetacije, ranijim kretanjem vegetacije i ranijom berbom. Od visokih temperatura na listovima, plodovima i granama nastaju ožegline.

Kako se maslina bori

Što se događa s maslinom kad je suša? Bez obzira na različitu genetsku naslijeđenu otpornost, kad temperature prelaze preko 30°C, pojavljuju se poremećaji u životnim funkcijama stabla, posebno fotosinteze, tj. stvaranju organskih hranjivih sastojaka, te u gubitku vode iz lišća.

Kad maslina počinje gubiti vodu iz lista, uzima vodu iz ploda, koji onda postaje smežuran. To je kritično stanje za plod. U tim slučajevima dolazi do smanjene djelatnosti klorofila, pa lišće gubi svojstvenu boju. Kod nekih sorti, kao kod oblice, lišće postaje bljeđe, lagano žućkasto, što neki u jesen nakon suše pripisuju nedostatku nekih mineralnih elemenata (kalcij i željezo).

Kad se sjedine visoke temperature zraka i nedostatak vlage u tlu tijekom duljeg razdoblja, ni obrambena moć stabla i lišća ne može spriječiti posljedice stresa, koje se izražavaju najprije na plodu, a zatim na ostalim dijelovima stabla.

Što se događa kad je maslina izložena jakom stresu nedostatka vode kod suše i visokih temperatura?

Maslina potpuno zatvara puči, otvarajući ih povremeno minimalno za održavanje bazične transpiracije, štedeći tako vodu. Uvrće listove smanjujući maksimalno fotosintetsku površinu svoje lisne mase i u kombinaciji s minimalnim i povremenim otvaranjem pora svodi asimilaciju ugljikova dioksida također na minimum, za održavanje bazičnog metabolizma i stvaranje energije samo za to.

Maslina izvlači i aktivira sve rezerve vode, počevši iz plodova (sušenje, opadanje, gubitak turgora i smežuravanje – ovisno o fenofazi i završetku procesa okoštavanja koštice), te iz grana (što ima za posljedicu slab porast i sušenje nekih izbojaka, grančica i grana).

Izvlačenje vode iz debla ima za posljedicu sušenje kore, koja uzdužno puca i radi pukotine, te guka koje počinju odrvenjavati i djelomično isušivati. Sistem površnih žila se suši, a kako suša napreduje, suši se proporcionalno prema dubini.

Što se događa s listovima u stresu dugotrajne suše?

Svodeći fiziološke procese na minimum s minimalnim protokom vode kutikula lista postaje ranjivija na UV zračenje i zagrijavanje. Oštećenje kutikule je posljedica većeg zagrijavanja površine lista, a slabog hlađenja, kao posljedica smanjene difuzije i perfuzije vode u listu masline. Takvi listovi su ranjivi i brže se istroše te su skloni raznim oboljenjima, posebno paunovom oku.

Što se događa s plodovima u stresu deficita vodom u uvjetima suše i jakog isušivanja?

Isušivanje plodova je posljedica ekstremnih suša i maslina spašavajući sebe žrtvuje svoje plodove. Opadanje plodova događa se dok koštica ne odrveni. Kad koštica odrveni, plod ne opada, ali stagnira u razvoju i može se potpuno isušiti.

To vrijedi za sve sorte od početka do sredine kolovoza. Nakon toga opadanje plodova masline je posljedica djelovanja insekata (moljac i mušica) ili vremenskih nepogoda (tuča, jaki vjetrovi).

Jednako tako ukoliko se maslinama ne nadoknadi voda u suši, u pravilu, dogodine izostaje rod ili slabije rodi.