savjeti za zaštituPri zaštiti masline glavnina aktivnosti odvija se u vrijeme vegetacije, no što je može ugroziti u mirovanju? Najveća opasnost je paunovo oko

Čemu zaštita i od koga se štitimo? Umjesto zimska, ispravnije je kazati jesensko-proljetna zaštita, a provodi se u vrijeme mirovanja vegetacije. Pri zaštiti masline općenito, glavnina aktivnosti odvija se u vrijeme vegetacije, a što nas može ugroziti u mirovanju?

Više je čimbenika, ali uz cijelu jadransku obalu najveća opasnost dolazi od gljivice koja uzrokuje bolest paunovo oko. Ima sorata maslina koje su otpornije na ovu bolest, kao i onih, koje su ranjivije. U ovu skupinu spada naša najraširenija sorta Oblica, ali je iskusnim maslinarima poznato da neki maslinici Oblice djelomično obole, a neki su posve zdravi. Čak u istom masliniku, neki su mikrolokaliteti drukčiji od drugih.

U ono vrijeme maslina se uglavnom sadila na ocjeditim padinama, škrtijem terenu, a u docima s debelom zemljom sijale su se i sadile jednogodišnje kulture, žitarice, krumpir, povrće, loza ... Danas su stari kriteriji posve zanemareni, odavno je narušen život u skladu s pravilima prirode, slijedom čega sve kulture, pa tako i maslinu, dodatno treba štititi od bolesti i štetnika.

Paunovo oko napada list masline na kojem se javljaju žućkasti koncentrični krugovi, koji podsjećaju na paunovo perje ili oči, pa nakon više tjedana list počne opadati, maslina djelomično defolira, i to više donji dio krošnje, dok su vrhovi često zdravi. Biljka bez lista ne obavlja sve fiziološke funkcije, pa pri ozbiljnijim oboljenjima  slabi cvatnja, izostaje urod, a maslina teži obnovi vegetacije. Stresno stanje traje najmanje jednu vegetaciju.

Do infekcije najčešće dolazi u kasnijoj jeseni i ranom proljeću, prije kretanja novih izboja, a svemu pripomaže dugotrajna vlaga i povišene temperature. Prvo jesensko prskanje provesti odmah nakon berbe i eventualne interventne rezidbe, dok se drži toplije vrijeme i dok se ta napasna gljivica nije debelo začahurila, dok je još ranjiva. U ovom periodu bolje je provesti dva, nego jedno prskanje, ali i jedno je prskanje važan korak.

Drugi period prskanja je rano proljeće, kada je zima popustila, a vegetacija još nije krenula. I sada su korisnija dva, nego jedno prskanje. Osobito donji dio krošnje, bliže zemlji, potrebno je temeljito poprskati do pred stanje cijeđenja. Znati treba da se u ovom slučaju provode preventivna prskanja, dakle, prije nego što do infekcije dođe.

Kojim prskalicama provesti prskanje, ovisi o opremljenosti i navikama svakog maslinara. Veliki profi atomizeri rijeđa su pojava, jer u nasadima vlada uglavnom amaterizam, pa se prska manjim, ručnim ili strojnim prskalicama. Zadnjih godina je gotovo pošast za jednostavnim, baterijskim prskalicama, zapremine 10-15 litara. Nikakvo čudo, jer se s manjim financijskim izdatkom uvelike olakšava posao.

U internetskoj prodaji možete naletjeti na baš niske cijene nekih marki tih prskalica, ali sam se kod nekih osvjedočio, da je pitanje hoće li izdržati sezonu-dvije. Mi smo u Sjemenu uvezli dva tipa, a radi se o durativnoj marki, te smo osigurali i rezervne dijelove, a to je potrošaču vrlo bitno.

A koje fungicide koristiti u borbi protiv paunova oka? Bakreni preparati su alfa i omega svih fungicida, osobito za zimska prskanja. Niz je naziva i oblika bakra, a zajedničko im je da su  svi vrlo efikasni, ali ima izvjesnih i razlika. Majka bakrenih preparata je stara, poznata modra galica, u obliku modrih kristala, a po kemijskoj formuli bakreni sulfat, (CuSO4). Doda li se ovome potrebna količina kreča, kalcijeva karbonata, imamo zapravo poznatu Bordošku juhu, koja je sada neutralne reakcije.

Ni dan danas bakar nema sebi ravnog među fungicidima, a to je prihvatila i EU, i čak dio bakrenih pripravaka  svrstala među ekološke fungicide.

Koncentracija ili doza primjene upisana je na svakom proizvodu, ali se bez straha koncentrat za zimska prskanja, u odnosu na ljetna, može podignuti za najmanje 50%.

Može se izvesti svojevrsna paralela i kazati, što je sumpor kod vina, to je bakar kod gljivičnih oboljenja u biljnoj proizvodnji, uz činjenicu da u vegetaciji kod nekih biljnih vrsta i u nekim fenofazama razvoja, bakar zna biti fitotoksičan.

Jedan od najkorištenijih bakrenih pripravaka s ekološkim predznakom, jest poznata Bordoška juha, a ona je zapravo bakreni sulfat, i u Sjeme dolazi iz poznate tvornica MANICA. Kako kemijska industrija neprestano ulaže u poboljšanje svojih proizvoda, kako bi ostvarila prednost na tržištu, Manica je na europsko tržište pred 5 godina promovirala izvedenicu Bordoške juhe u tekućem obliku, naziva BORDOFLOW ili TEKUĆI BAKAR.

Taj tekući bakar, kojeg imamo već dvije godine, čini jedinstveni proizvod s više aspekata. Modre je boje i u tekućem obliku, pa je jednostavno odmjeravanje i miješanje pripravka, a može se miješati s gotovo svim pesticidima, jer je neutralne reakcije. Nova proizvodna tehnologija omogućava finoću formiranih čestica i stvaranje velike količine najsitnijih bakrenih iona, gdje je uz bakreni sulfat dodan koformulant Ksantan.

Ovime se homogenije prekrije poprskana lisna površina, što Bordoflowu omogućava potrebnu efikasnost pri nižim koncentracijama, u odnosu na druge bakrene preparate. Zbog spomenutih karakteristika, pripravak bolje prianja i bolje se lijepi na lisnu površinu, pa se samim time teže ispire i dugotrajnije djeluje.

Kada su pesticidi u pitanju, na snagu stupaju sve rigorozniji europski zakoni, pa se tako i ograničava korištenje bakra na svega nekoliko puta godišnje. Ekološki proizvođači u Europi s olakšanjem su dočekali registraciju Bordoflowa, jer radi niže doze primjene, sada umjesto maksimalno tri, prskanja mogu provoditi pet puta.

Što je alternativa? Ne raditi ništa? Ne prskati s ničim? Onaj moj dobri znanac tog se i drži. I ne mogu reći da nema ulja svake godine, manje ili više, njemu i na pretek jer ima brojna stabla. Kaže, vidiš onaj lokalitet dolje. Nikada u povijesti na njemu nitko nije sadio masline. A onaj pametnjaković tu ima 15-godišnji maslinik. I teško mu oboli od paunova oka svakih 4-5 godina.