Rezidba maslina zahtijeva najviše znanja i umješnosti. To nije šablona, maslinar rezidbu odmjerava na licu mjesta i trenutačno golim okom, i to svako stablo, svaku granu i grančicu posebno. Rezidba je ispit za svakog rezača, potvrda njegova znanja i umijeća, ona je potrebna maslinaru ako od masline želi imati koristi, i tu korist postiže primjerenim i stalnim rodom.
U prošlosti našeg maslinarstva, stabla maslina su bila zapostavljenja, sadila su se "sa strane" uz gomile i pri kraju parcela. Žito, vinova loza, maraska i sočivo imali su prednost u prehrani. Zato je maslina rodila periodično, povremeno i slabo. Niti je bila gnojena, niti rezana.
Bez rezidbe nema rezultata, nema pravog roda. Rezidbom čovjek uvodi stablo u rodno razdoblje, održava ga i produžuje i tako stablo redovito i primjereno rodi. Rezidbom maslinar staro stablo pomlađuje i vraća u novi život.
Za uspješnu i kvalitetnu rezidbu bitno je da maslinar zna što radi. Dakle, potrebno je poznavati maslinu, a onda i pravila rada, tj. tehniku rezidbe. Mnogi maslinari još nisu savladali pravilnu tehniku rezidbe. Rijetki su oni koji mogu objasniti zbog čega su odrezali ovu, a ne onu granu ili grančicu, zašto donju, a ne gornju.
Odaberite cilj
Prije same rezidbe maslinar mora znati što želi:
– dobiti nove izboje snažnije od prijašnjih ili smanjiti bujnost postojećih
– postići manje plodova, ali krupnijih (bolja raspodjela sokova – rezidba na prorjeđivanje)
– povećati proizvodnju prozračivanjem krošnje, posebno u unutrašnjosti krošnje.
Rezidbom se uvijek ne postiže maksimalna proizvodnja plodova, nego se nastoji postići što stabilnija proizvodnja, povećanje udjela ulja, dok se prikladnim oblikom krošnje smanjuju troškovi same rezidbe, ali i zaštite i berbe...
Zašto je važna rezidba maslina? Rezidba maslina je postupak koji se u suvremenim intenzivnim nasadima maslina provodi redovito.
Kako maslina donosi rod na grančicama izraslim prošle godine (dakle jednogodišnjim), rezidbom se ne pridonosi samo rodnost tekuće godine, već se i stablo priprema za berbu sljedeće godine. Rezidbom se, naime, potiče rast novih rodnih grančica.
![](https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/6/Images/2018/05/14/Teme/1310613.jpg)
Maslinu režemo i formiramo odmah nakon sadnje. Rez oblikovanja provodi se odmah u prvim godinama mladog stabla, a pogrešno je početi rezati posađenu maslinu nakon 3-4 godine.
Ako želimo obnoviti starija stabla masline, režu se deblje grane, i to treba obavljati tijekom prosinca, siječnja i jednog dijela veljače. Kad se grane porežu obavezno bi te rezove trebalo premazati voćarskim voskom. No, baš to mnogi ne rade.
Maslinari počinju s rezidbom odmah nakon berbe, što nije dobro, posebno za ona područja u kojima postoji rizik od pozebe, kao što je bilo prošle 2017. godine kad su stradala neka stabla. Veća biljna masa neporezanih stabala ima određeni zaštitni učinak. Za vrijeme jake zime, u siječnju 1985., na području Benkovca stabla rezana prije mraza stradala su mnogo više od onih koja nisu bila rezana.
Dakle, rezidba na rod obavlja se od polovice veljače, u ožujku i u prvoj polovici travnja. Česta su pitanja mogu li se masline još rezati neposredno pred samu cvatnju. Mogu i to bez ikakvih posljedica. Kod takve rezidbe najbolje se uočavaju rodne, nerodne i mješovite grančice.
Kako rezati?
Rez mora biti što ravniji, što bliže grani iz koje ona koju režete izlazi. Pogreška je kad maslinari tijekom rezidbe ostavljaju štrljak (čep), jer propadanje i razaranje drva započinje upravo od štrljka.
Za uspješnu rezidbu na rod važno je poznavati sljedeća pravila:
– maslina stvara cvijet na jednogodišnjoj mladici, a kako se osnovna grana produžuje i razgranjuje tako se i pojava cvijeta udaljuje (prema vrhu)
– samo osunčani list stvara hranu
– slabo bujnu maslinu treba jače rezati, rodne grane treba svesti na najmanji broj, a ostale ostaviti bez razlike
– vrlo bujnu maslinu treba umjereno ili slabije rezati, ostaviti sve rodne grančice, a drvne i mješovite razrijediti.
Kod samog početka rezidbe, maslinu treba dobro razgledati sa svih strana, izvana i iznutra te uočiti gdje i kako je rezati. Rezidbu dakle određuje oko. Maslina se reže od vrha prema tlu. Kako god rezač bio vješt, uvijek nakon rezidbe ostane nešto za dotjerivanje.
![](https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/6/Images/2018/05/14/Teme/9567220.jpg)
Prilikom rezidbe nikad nemojte ogoljavati cijelu granu i sve skidati, jer onda ostaje samo drvo i na vrhu grane nekoliko izboja, što ne valja. Tako se hrani drvnu masu. Uvijek treba ostaviti po koju grančicu da se maslina pri obnovi može "vratiti" unatrag.
Konkurentne, jake i debele vodopije treba ukloniti. Samo izuzetno mogu se ostaviti takvi izboji i to kod pomlađivanja krošnje ili kad je potrebno popuniti krošnju uzgojem neke nove glavne grane.
Rezidba je potrebna svake godine. Ako se izostavi, stablo samo po sebi narušava ravnotežu drvo – list, smanjuje rod, količinu ulja i kakvoću.
Sve odrezane grane nakon rezidbe bilo bi dobro usitniti s bio-komposterom ili spaliti, ali pritom voditi računa da se to radi na čistini gdje nije ugrožen okoliš i ne postoji opasnost od požara.
Vrste rezidbe
Rezidba se može razvrstati na više načina:
– rezidba po starosti: rezidba prilikom sadnje, rezidba do roda, rezidba mladog stabla, rezidba rodnog stabla i starog stabla
– rezidba po namjeni: rezidba na rod, rezidba na pomlađivanje, rezidba na sniženje krošnje, rezidba na oblikovanje krošnje...
– rezidba po načinu uzgoja: rezidba raznih oblika krošnje – kotlaste, piramidalne, kuglaste, palmete...
– rezidba po vremenu: rezidba u zeleno (ljetna), rezidba u suho (zimska)
– posebna rezidba: prstenovanje, rezidba stabala oštećenih od požara, od leda, sanitarna rezidba.
Uvijek čist alat
Prilikom rezidbe, kad se koriste male i velike škare te mala ručna pila, mnogi baš ne vode računa o čistoći alata. Dakle, alat mora uvijek biti čist, posebno ako se rezalo na stablima zaraženim rakom jer se poslije može zaraziti i drugo zdravo stablo. Zato, nakon upotrebe alat treba raskužiti jačom otopinom zelene galice, alkoholom i sl.