StoryEditorOCM
Slikarstvo50.obljetnica smrti

U Livnu izložena djela prvog školovanog umjetnika iz BiH; Dragocjena slika Gabrijela Jurkića stigla je čak iz SAD-a

Piše Lenka Gospodnetić
26. lipnja 2024. - 17:10

Kulturno-vjerski dani u Livnu - u galeriji Gorica pri tamošnjem Franjevačkom samostanu, započeli su rijetkom kulturnom poslasticom. Velika izložba "Hommage ljepoti - in memoriam 1974. - 2024." povodom 50. obljetnice smrti slikara Gabrijela Jurkića, Livnjaka i prvog akademski školovanog umjetnika s područja Bosne i Hercegovine na svjetlo je iznijela neka njegova do sad prilično nepoznata djela. Zahvaljujući nekolicini privatnih kolekcionara i sretnih vlasnika, naime, koji su za potrebe izložbe ustupili Jurkićeve radove sa svojih zidova i iz privatnih depoa, javnost će tijekom narednih mjesec dana u najvažnijoj livanjskoj galeriji moći razgledati radove tog sjajnog slikara, koji je djelovao pod utjecajem secesije - razdoblja kojem je kronološki pripadao.

Ono što u književnosti nazivamo "lijepa književnost", u slikarstvu bi bio Jurkić. Bio je vrsni figurativac, preteča pointilizma, o čemu svjedoči njegovo - jedno u nizu - veličanstveno ostvarenje iz 1906. godine naziva "Šumski motiv".

image

Šumski motiv - djelo u pointilističkoj maniri, kad pointilizam još nije službeno ni postojao! Jurkić je bio ispred svog vremena...

Duje Klarić/Cropix

Zapravo je teško reći koji je od njegovih brojnih pejzažnih motiva ljepši - bez obzira prikazuje li bosansku zimu s elementima pastorale na platnu, ili pak mediteranske motive i vedute koje je slikao s jednakim zanosom. Ne zaboravimo, jednako je bio sjajan portretist...

Prenosio je neumorno na platno ljepotu prirode, na slavu Božju; bio je pobožan, te oženjen katoličkom književnicom Štefom. Zlatne godine života do smrti proveli su upravo u okrilju livanjskog samostana, zahvaljujući ukazu i susretljivosti braće franjevaca, a upravo samostanu je u trajnu ostavštinu Jurkić i oporučno ostavio brojna djela iz svog stvaralačkog opusa. Ona čine stalni postav u galeriji, a ovom je prigodom izložen dakle i dio do sad "neviđenih" radova ovog velikog slikara. Riječ je o ukupno 40 izloženih djela, saznajemo od kustosice Željke Markov.

image

Kustosica izložbe i galerije, agilna Željka Markov

Duje Klarić/Cropix

Jedan od vlasnika Jurkićevih djela s kojim smo porazgovarali je umjetnikov nećak, 83-godišnji umirovljeni odvjetnik iz Pule Mirko Jurkić (sin slikareva brata-blizanca) i udovac nekadašnje ministrice kulture RH Vesne Girardi Jurkić. On je na izložbu donio dva djela iz svog doma: Gruž i Crvene masline, a prilikom obljetnice prisjetio se i da je prije ravno 50 godina na istom mjestu, kao još mlad čovjek, bio i na - pogrebu strica. Prisjetio se i nekoliko anegdota iz ne odveć čestih, ali dragocjenih susreta s umjetnikom, čiji je dom "uvijek mirisao na terpentin" i tada popularne uljane boje. U pratnji je bila i njegova kći Tamara Jurkić Sviben sa suprugom.

image

Tamara Jurkić Sviben s ocem Mirkom Jurkićem, nećakom pokojnog slikarskog velikana

Duje Klarić/Cropix

Još jedan ponosni vlasnik Jurkićeve slike - zajedno sa slikom! - stigao je u Livno čak iz Amerike, točnije države Michigan. Riječ je o Endiju Poškoviću (53), rodom Sarajlijija kojemu je pošlo za rukom otkupiti prekrasnu sliku "Zimski potok", nastalu iz slikareva oka "i pinela" davne 1922. Iz galerije Ullrich "preselila" se izravno k njemu, zajedno s originalnim okvirom, "ramom" (kako reče Pošković), koji također ima izvjesnu vrijednost antikviteta.

Pitali smo ga kako je protekao transport vrijedne umjetnine.

- Kad je neka slika tako vrijedna - bez obzira je li riječ o materijalnoj ili emotivnoj valorizaciji, ili oboje kao u ovom slučaju - onda se sa slikom putuje, nikad je se ne šalje samo kao "cargo". Ja to tako radim. Druga varijanta je najam "brokera", svojevrsnog "bodyguarda" za umjetninu, obučene osobe koja će na nju paziti i za to biti honorirana - kazao je profesor i šef katedre na Univezitetu - Likovnoj akademiji u Michiganu, SAD. Po sliku se, rekao je, vraća dogodine u ožujku, a u međuvremenu će umjetnina biti pohranjena u depou galerije pri samostanu.

Jurkićeva slika jedna je od najdražih slika u posjedu profesora Poškovića, a većinu njegove privatne zbirke čine slike slavenskih autora. Takvo kolekcioniranje je objasnio ovako.

- Ako kupite za milijun dolara jednu grafiku Matissea, zapravo nemate skoro ništa, a potrošili ste bogatstvo. S druge strane, u Poljskoj možete za jednu ili čak dvije nule manje kupiti radove njihovih vrhunskih umjetnika. Slično je i kod nas, na ovim prostorima. To držim puno dragocjenijim ulaganjem, a s tim sam počeo kad sam, kao veoma mladi iseljenik-stipendist, u SAD-u zaradio prvih sto dolara. Shvatio sam da ću ih vjerojatno olako potrošiti, i razabrao da će mi biti puno mudrije za novac kupiti nešto što ima trajnu vrijednost, koja čak s vremenom raste. Realno, s Jurkićevom slikom na dražbi mi se posrećilo, držim da je - za moje standarde - cjenovno bila prilično dostupna. Posebno mi je srcu mila, posjedujem i jedan Jurkićev crtež, znate, bio je sjajan crtač!

image

Endi Pošković stigao je iz SAD-a sa svojom slikom

Duje Klarić/Cropix

 U Livno inače volim doći jer ima "onaj šmek". I Split jako volim, imam prijatelje na tamošnjoj Likovnoj akademiji - u dahu nam je ispričao simpatični Pošković.

Od kustosice Željke Markov, koja je odradila uistinu sjajan posao te uredila prigodni luksuzni katalog izložbe, saznajemo da je galeriji pošlo za rukom otkupiti vrijednu sliku iz kolekcije zavičajnih zimskih motiva naziva "U planinama". Prehodni vlasnik koji je djelo naslijedio od roditelja bio je iz Sarajeva i želja mu je bila sliku "udomiti" u prave ruke. Cijena slike je tajna, no kustosica nam je odala da je među nekolicinom donatora najveću svotu izdvojila Nevenka Gotovac Gritz, 88-godišnja ljubiteljica umjetnosti iz Pariza.

image
Duje Klarić/Cropix
image
Duje Klarić/Cropix
image

Slike Gabrijela Jurkića odišu mirom i ljepotom

Duje Klarić/Cropix
image
Duje Klarić/Cropix

- Ta sjajna žena i naša velika prijateljica, koja na žalost zbog zdravstvenih problema nije uspjela ovog puta doći iz Pariza na otvorenje izložbe u Livno, puno nas je zadužila. Očekujemo je prvom sljedećom prigodom - zahvalno iznosi Markov.

Osiguranje ove vrijedne izložbe iznosi 30 tisuća eura, no njezina je realna vrijednost puno veća. Štoviše, neprocjenjiva, posebice za Livno, čiju je kulturnu scenu Jurkićeva ostavština podigla do vrhunca najbolje europske umjetosti 20. stoljeća.

image

Violinistički nastup 13-godišnjeg Antonija Šarića - čuda od djeteta, vilinista iz Mostara

Duje Klarić/Cropix

Otvorenje uz milozvuk dječjeg Paganinija

Moderator izložbe Dinko Periša vrlo je nadahnuto vodio program otvorenja (nazvavši Franjevački samostan i galeriju s pravom "Zdencem kulture"), na kojem se nazočnoj publici obratila ravnateljica galerije Dražena Džeko i kustosica Markov. Ona je podsjetila da je još početkom 20. stoljeća Austrija prepoznala izuzetan Jurkićev talent, apostrofiravši djelo "Visoravan u cvatu" kao minuciozno - može se, usput, razgledati ne samo rečena slika, nego i pripremni crteži, studije cvjetova koje je umjetnik nacrtao. Na žalost, isto ne možemo reći i za ostvarenje "Bukova šuma" koje je zadivilo Austriju - i nestalo.

{embed_photo}6617451{/embed_photo}{embed_photo}6617456{/embed_photo}{embed_photo}6617460{/embed_photo}

No, nije isključeno da će se pojaviti jednog dana, kao što sad iskrsavaju neka, od očiju šire javnosti zapretena, Jurkićeva djela.

Vrlo su lijepo i upućeno o umjetnikovom djelu i ostavštini govorile i autorice tekstova iz kataloga, Biserka Rauter Plančić i Lada Bošnjak Velagić, gvardijan samostana te predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, koja je istaknula da je umjetnički opus Gabrijela Jurkića trajna i neizbrisiva kulturna ostavština ne samo livanjskog kraja, nego i cijele Bosne i Hercegovine.

Poseban "highlighter" programa otvorenja pripao je malom "Paganiniju iz Mostara", 13-godišnjem violonistu Antoniju Šariću. Čudo od djeteta s violinom izvelo je nekoliko skladbi u klavirskoj pratnji korepetitorice i zadivilo nazočne, te na najmilozvučniji način zaokružilo ovu lijepu umjetničku priču.

{embed_photo}6617443{/embed_photo}

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. rujan 2024 03:08