Kao diplomirani inženjer geodezije, čitav sam život u komunali, te sam bio uključen u izradu prostornih planova i drugih infrastrukturnih projekata, na kojima smatram da počiva bolja budućnost ovoga grada – govori nam Varošanin Darije Duje Jakaša, HNS-ov kandidat za gradonačelnika, kojega smo pitali kako zamišlja budućnost Splita.
– Trebaju nam razvojni projekti kroz koje će se grad kontinuirano naplaćivati u vidu apanaže, poput koncesija, a ne oni bazirani na jednokratnoj prodaji privatnog zemljišta. Split već 40 godina stoji na mjestu jer se stalno gleda kako će netko uzeti zub za sebe i svoje. Grad funkcionira kao kakva plemenska zajednica. Dosta je toga. U politiku sam ušao prije tri godine jer više ne mogu gledati taj ružan, elitistički, maćehinski odnos prema građanima – kaže Jakaša.
Reforma kotareva
Svoju politiku temelji na reformi kotareva uvođenjem sudioničke demokracije, kojom se građanima pruža mogućnost aktivnijeg uključivanja u procese političkog odlučivanja i utjecanja na kreiranje proračuna.
– Po uzoru na velike europske gradove, poput Barcelone, ili čak naše Rijeke koja tako funkcionira već dugi niz godina, kotarevima treba osigurati milijun do 1,5 milijuna kuna te građanima omogućiti da sami odlučuju na što će potrošiti svoj novac. Pritom je važno odrediti prioritete za kvart i svaku ulicu, a gradska uprava će se obvezati na izvršenje u idućem proračunu – kazuje Jakaša, ističući kako je riječ o jednostavnom modelu za gradnju bolje lokalne zajednice, koji vraća povjerenje građana u politiku te jamči uređenije i funkcionalnije kvartove.
Osvrćući se na aktualne prijepore oko GUP-a, ističe kako je prostorni plan najvažniji, ne samo politički, već i razvojni dokument grada Splita. Stoga je, smatra, presudno tko će ih i kako donositi.
– Zagovarao sam, i još uvijek zagovaram, zadržavanje Zavoda za urbanizam kao javne ustanove i u tom smislu mi je drago što je propao plan da ga se pretvori u trgovačko društvo. Split ima sjajnih stručnjaka koji će spremno dati svoje znanje i iskustvo za donošenje kvalitetnih dokumenata, koji će odrediti smjer u kojem će se grad razvijati. Imperativ je da u tom slučaju politika sluša struku i za to ću se, među ostalim, boriti – navodi, pa dodaje kako ne sumnja da će ova tema vezati HDZ i gradskog vijećnika Željka Keruma i nakon ovih izbora, iako je interesni brak koji su sklopili na njoj polomio zube.
Poznavanje infrastrukture
Kao svoju komparativnu prednost u utrci za funkciju poteštata, Jakaša, među ostalim, ističe upoznatost s problemima infrastrukture, navodeći kako je i jedan od autora prijedloga koje je tvrtka "Geodata" prije 10-ak dana dala na temu prometnog rješenja za prilaz trajektnoj luci.
– Naša je ideja da se preko postojećeg parkinga od Ulice kralja Zvonimira, preko Toća te preko postojećih pruga spušta na rotor ispred trajektne luke i vraća natrag s tri trake. S kružnog toka bi se disperzirao promet po trajektnoj luci, po principu ulaz i izlaz. U široj slici, željeznica bi mogla ostati tu gdje je, a ako bi gradu ustupila dio zemljišta, što je odluka Vlade, tu bi se mogao izgraditi i natkriveni pazar, garaže i zadovoljiti druge komunalne potrebe, i to sve sredstvima iz EU fondova – uvjeren je mogući gradonačelnik.
Parking je, dodaje, rak-rana građana grada Splita te je, kako kaže, potrebno početi raditi na poboljšanju ukupne prometne infrastrukture. Gradnjom garaže kod starog Hajdukova placa, u Kragićevoj ulici te na Marjanskim vratima, kao i na Zvončacu kod Banovine te kod Centra "Juraj Bonači", vrlo brzo bismo, kaže, riješili pitanje parkinga, i to na ključnim, problematičnim lokacijama.
Plaćanje tuđih pogrešaka
Kako navodi, za mnoge od njih već postoje idejna rješenja i to je samo jedan od razloga zašto je gradu važno donošenje GUP-a. Istim bi se prometnim rješenjem odgovorilo i na pitaje prometovanja prema Marjanu, jer nudi pristup s tri strane. Kao i kod prostornog planiranja, u rješavanju pitanja nadležnosti, upravljanja i korištenja park-šume Jakaša naglašava ulogu struke.
Na pitanje viđenja budućnosti Spaladium Arene, jedne od većih i kontroverznijih investicija od javnog interesa, odgovara kako iz ove pozicije izgleda kao da je neboder u sklopu Arene zamišljen s figom u džepu, s ciljem da se nikada ne dovrši.
– Nažalost, u slučaju Spaladium Arene mi, građani Splita, plaćamo tuđe pogreške, a još uvijek za to nitko nije snosio odgovornost. Problem javno-privatnog partnerstva koji koči završetak nebodera u Spaladium Areni nerješiv je u našem pravnom sustavu. U ovom trenutku treba izvući najbolje što možemo, za početak sanirati okoliš, a onda i vidjeti koje je najpovoljnije rješenje za budućnost – mišljenja je naš sugovornik.