Župa sv. Vlaha u Slanome proslavlja svog nebeskog zaštitnika trodnevnom duhovnom pripravom a na svečev blagdan svečanim liturgijskim slavljem kojemu prethodi procesija i izvijanje barjaka.
- Sve kreće izborom festanjula i barjaktara jer u procesiji ide deset barjaka iz naše župe, iz crkava, bratstava, zaseoka. Na festu dođe i barjak iz Majkova, hoće li iz Banića, Trnove ne znamo od zadnjeg dana jer netko dođe u Slano, netko ide na festu u grad kaže župnik fra Stipan Klarić pa spominje kako je na Kandeloru blagoslov svijeća i već tada se može grličati.
Jutarnje okupljanje
Trodnevnu duhovnu pripravu u crkvi sv. Vlaha predvode domaći svećenici iz slanskog franjevačkog samostana, a misu na parčev blagdan predvodi fra Ivan Hrkać, župni vikar u Međugorju.
- Na sam dan Feste ujutro u 10 je okupljanje barjaktara, križonoša, festanjula, svećenika i naroda a tu je i folklor u narodnim nošnjama pred crkvom sv. Vlaha. Kreće procesija kroz Slano ide se do rive, staje ispred crkve sv. Jeronima, kraj Kneževa dvora i prema crkvi sv. Vlaha.
Prema starom običaju, procesija zastane na četiri postaje, moli se za pokojne, za pomorce i ribare, za nova svećenička i redovnička zvanja te blagoslov polja i plodova zemlje. Ispred crkve sv. Jeronima na kraju procesije pred crkvom sv. Vlaha bude pozdrav barjacima, odnosno barjaktari izvijaju barjake u čast nebeskih zaštitnika. Nakon mise vjernici se mogu grličati te iskazati štovanje moćima sv. Vlaha. Potom pred crkvom sv. Vlaha na platou ispred Zavičajne kuće članovi mjesnog kulturnoumjetničkog društva balaju linđo, a okupljeni se uz druženje časte kolačićima sv. Vlaha.
Za ovogodišnje slanske festanjule predloženi su Neven Družijanić i Josip Lončar.
- Kod nas festanjuli nisu vezani uz struku kao u gradu, nemamo mi toliko ljudi na ovom prostoru. Na Župnom vijeću predlože se pojedinci, pitamo ih žele li i potom odaberemo festanjule - pojašnjava fra Stipan.
Barjaktari na konjima
Parac i nebeski zaštitnik slanske župe štuje se stoljećima.
- Svjedoči o tome i fotografija iz 1900. gdje se narod skuplja na rivi, čeka barjake. Tada nije bilo veza s gradom kao danas, tako da su žitelji primorskih sela iz slanskog zaleđa išli u Slano, ne na festu u grad. Oni bi dolazili na konjima s barjacima, dočekivali bi ih festanjuli na rivi, počastili suhim smokvama i rakijom, pošli bi pred crkvu i dalje bi se ceremonija odvijala kao i danas. Otprilike je tijek feste sačuvan kakav je i prije bilo. Osnova procesije je dosta stara. Kad je Dubrovačka Republika došla u posjed Primorja, gdje god je bila knežija, tu je bila i Župa sv. Vlaha tako da danas na malom prostoru imamo puno župa sv. Vlaha i Slano, Ston, Janjina, Mljet, Pridvorje... Tradicija je dosta stara, naša župa je iz 1407. godine, tako da se od tada ovdje slavi sv. Vlaho - ističe slanski župnik fra Stipan Klarić.