Tek neki dan su na putu koji se mehanizacijom probija do lokacije Lučino razdolje u Dubrovačkom primorju, gdje će se izgraditi Centar za gospodarenje otpadom, osvanule dvije table koje slučajnom prolazniku daju naslutiti o čemu se tu radi.
Kako nam je rekao vijećnik Općinskog vijeća Dubrovačkog primorja Pero Grošeta, natpis na tablama ne otkriva tko je izvođač radova niti nadzor. Pitali smo stoga direktora Agencije za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije Josipa Bačića o kakvim je tablama riječ:
- Izvođač to sve radi. Mi smo potpisali ugovor s izvođačem, on ima svoje obveze i rokove sukladno ugovoru narednih pet godina. Rok je tri godine - jedna za projektiranje i dvije za izgradnju plus rok pokusnog rada, sve skupa pet. U ovih godinu dana projektiranja pripremaju teren, rade geotehnička istraživanja, čiste teren i počinju graditi sukladno dozvolama - rekao je Bačić.
Tomislav Bolotin iz tvrtke Magnum Supra koja je, skupa s Elektrocentrom Petek, dobila posao izgradnje Centra za gospodarenje otpadom, rekao nam je da se ‘radi o čišćenju‘.
- To je čišćenje da bi mogli napraviti geomehanička ispitivanja. Tu nam ne treba dozvola, ne treba nam ništa, po zakonu moramo očistiti i pročistiti gradilište da bi se obavila geomehanička ispitivanja. Prva će dozvola biti za cestu, a onda će se staviti table i sve ostalo što treba - rekao je Bolotin.
- Ovo je još faza projektiranja i čišćenja za koju nam je rok do rujna ove godine. Druga faza su sve dozvole. Očekujemo da ćemo dozvolu za cestu dobiti uskoro, pošto je predana investitoru, što znači da bismo radove na cesti, ali i sve ostale radove, mogli započeti i ranije. To ovisi o ministarstvu i lokalnoj samoupravi. Gore jesu bageri, ali čiste teren i ne trebaju nam nikakve dozvole za čišćenje terena - ponovio je Tomislav Bolotin. - Moramo ispitati uzorke, a stroj ne može doći ispitati uzorke dok se ne raščisti teren - zaključio je.
JESU LI SVJESNI TEŽINE OVIH NALAZA?
Za mišljenje o radovima na budućem CGO pitali smo i nezavisnog vijećnika Vlaha Mozaru, predsjednika Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje:
- Iznenađuje me koliko je nalaz državnog ureda za reviziju po pitanju rada dva postojeća CGO-a u Hrvatskoj prošao ispod radara na lokalnim portalima - istaknuo je.
- Prema ovim nalazima, svaki stup opravdanosti CGO-a proizlazi kao jedan nerealni konstrukt da bi se opravdao takav projekt. Od ukupno 11 planiranih svega 2 centra su do sada završena, a državna revizija je upravo otkrila kako se u ta dva centra neobrađeno smeće odlaže na plohe predviđene isključivo za obrađeni inertirani otpad. Zbog takvog načina odlaganja nastaje nesnosan smrad te procjedne vode koje CGO nema pod kontrolom - ponavlja porazni nalaz revizije.
- Da bi bili održivi, CGO je iz trećine otpada trebao proizvoditi gorivo, a uspjeli su proizvesti gorivo iz svega 4 posto otpada, gorivo koje nitko ne želi kupiti. Država sada pokriva troškove zbrinjavanja, troškovi se mjere u milijunima. Da budem potpuno jasan, na temelju ove revizije JASPERS i EU odmah i bezuvjetno trebaju povući financiranje za ove projekte i tako ih ukinuti - mišljenja je Vlaho Mozara. - Jesu li oni uopće svjesni težine ovih nalaza? Iskoristit ćemo ih za novu prijavu ovog projekta EPPO-u, odnosno uredu europske javne tužiteljice. DORH vrši izvide na temelju naše prijave, no tko ih se usudi čekati? Nešto se mora poduzeti prije nego nam lokalni čelnici pripreme takozvani ‘napuljski scenarij‘ - ističe predsjednik Općinskog vijeća Mozara.
Naime, Centri za gospodarenje otpadom Kaštijun i Marišćina jedina su dva realizirana centra od 11 predviđenih u Hrvatskoj. No, kako je utvrdila državna revizija, ona ne izdvajaju drugi otpad iz komunalnog otpada, pa umjesto da zarađuju na prodaji goriva koje trebaju izrađivati iz otpada, zbog loše kvalitete plaćaju njegovo zbrinjavanje.
To su ukratko najveće zamjerke objedinjene revizije učinkovitosti gospodarenja komunalnim otpadom koje je, uz dva centra, Državni ured za reviziju proveo još u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te u 19 lokalnih komunalnih društava, javili su mediji krajem siječnja ove godine.
Ako se u ukupnoj masi miješanog komunalnog otpada koje se doveze u centar nalazi više od petine drugog otpada, Centar ga je dužan izdvojiti, preuzeti te zbrinuti, a komunalnom društvu koje ga je donijelo obračunati naknadu, ali CGO Kaštijun, koji prikuplja otpad s područja Istre, to ne radi, piše u reviziji.
CGO Marišćina, koji prikuplja otpad iz Rijeke i s Kvarnera, zbog odlaganja neobrađenog komunalnog otpada već je u velikoj mjeri popunio plohe za odlaganje da to, po reviziji, dovodi u pitanje procijenjeni vijek trajanja Centra. Naime, odlagališna ploha 1A na Marišćini u cijelosti je popunjena već do kraja 2021., dok je odlagališna ploha 2A već iskorištena 60 posto, odnosno na njoj se nalazi neobrađeni komunalni otpad koji je odložilo komunalno društvo iz Rijeke, utvrdila je revizija.
Zbog svega toga oborinske vode natapaju smeće, pa nastaju procjedne vode i odlagališni plinovi neugodnih mirisa. Ta ploha, 2A, nije spojena ni na kakav aktivni sustav otplinjavanja, odnosno sustav za prikupljanje i obradu odlagališnog plina, ističe se u reviziji.