Duga je tradicija poklada u Kominu, malo tko im u donjoj Neretvi može konkurirati. U to posebno godišnje vrijeme zaborave se interne razmirice i neslaganja, mjestom zavlada duh zajedništva i svi uživaju u atmosferi koju sami stvore. Kulminaciju pokladnih svečanosti označava paljenje krnjevala, krivca za sve loše što je ljude zadesilo u prethodnoj godini.
Krnjeval se nekoliko desetljeća izrađivao od slame, ljudi su se snalazili kako su znali i umjeli. Dok stvar u svoje ruke nije preuzeo Veselko Vlahović- Većo, legendarni “autor” brojnih kominskih krnjevala koje je, za promjenu, radio od gipsa. Počeo ih je izrađivati 1986. godine i to je, uz iznimku dvije ratne godine, 1992. i 1993., radio sve do prije tri godine. Kako sada stvari stoje, bila je to privremena pauza, zbog obiteljske situacije.
Većo je svoj talent počeo pokazivati još u školskim klupama kada je pravio gipsane figure raznih životinja, ponajviše ovaca. Po narudžbi učiteljice, u četvrtom razredu osnovne škole, napravio je Titov spomenik u Komrovcu. Godinama je razvijao svoje vještine, kako bi u što vjernije prikazivao ratne zločince Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Vojislava Šešelja, Vuka Draškovića i druge.
Još se sjeća prijeratnog ozračja kada je Pokladni odbor, čiji je i on bio član, donio odluku da krnjeval bude Slobodan Milošević. “Kada smo ga iznijeli u javnost, na Male poklade, iste je večeri po mene došla milicija iz Ploča. Završio sam u milicijskoj stanici na ispitivanju.
Zanimljivo, jedan inspektor Hrvat mi je tada rekao: “Tebe treba ubiti. Od predsjednika jedne naše socijalističke republike napravio si knjevala”, dok je drugi, Srbin, sve okrenuo na šalu i naložio da me puste kući, te mi osigurao i prijevoz jer se nisam imao čime vratiti”, prisjeća se Većo tih dana i krnjevalove sudbine: “Na dan spaljivanja upozorili su nas da će biti prisutni milicajci u civilu i da ga ne smijemo zapaliti jer možemo imati problema. Našli smo kompromisno rješenje, otkinuli smo mu glavu i zapalili donji dio tijela”.
Neki ljudi sami su željeli biti krnjeval, poput jednog Većinog prijatelja iz Splita, krnjeval je bila i Carla del Ponte, razni političari poput Alije Izetbegovića, Borislava Škegre, Zorana Milanovića, ali i lokalni. Jedan od njih bio je tadašnji pločanski gradonačelnik Ante Karamatić. “Mi smo prijatelji, ja sam ga pitao i on je pristao, nije se ljutio. Njegova majka Tada, ništa o tome nije znala. Jednog dana išla je u banku u Komin i prolazeći pokraj krnjevala, rekla je “Ovaj je isti moj Ante””.
Odluku o tome tko će biti krnjeval donosio je Pokladni odbor, a prije toga uprava “Gusara”, gdje su najangažiraniji bili Stanko Medak Čakeja, Stipo Šuman, Ante Dugandžić- Ćimbo, glavni kuhar fažola i drugi. Većo je bio izvršitelj s pomagačima kod izrade odjeće koju su šivale kominske žene i cure, a najdulje, više od 10 godina, Mila Oršulić.
Ruke još uvijek slušaju
- Nisam radio samo krnjevale, jedne godine smo u našoj crkvi fingirali Isusovo rođenje na kominskom ušću. Bjelimir Čupić napravio je svjetionik, ja gipsane figure Isusa, Marije i Josipa, a Marina Vuković se pobrinula za ambijent. No, krnjevale sam radio najviše, ne samo u Kominu nego i za Brist. Ruke me još uvijek slušaju i, iako sam prije deset godina operirao kuk, još uvijek volim to raditi. Namjeravam se aktivirati dogodine kad ću umjesto gipsa koristiti glinu, kaže nam Većo i ističe kako su se krnjevali u njegovo vrijeme izrađivali u konobi Javorka Šumana. Danas to radi Javorkov sin Robert, koji je uz Veću i naučio posao.
Većo je zadovoljan kako mladi danas čuvaju tradiciju poklada u Kominu. To mu puno znači jer je i on u to utkao dobar dio života.
A mladi čuvari tradicije u Kominu ove godine, ni manje ni više, opet ruše Guinnessov rekord. Nakon što se 2008. godine u Kominu, tadašnjem Štrumpfogradu” okupilo 553 štrumpfova, što je tada bio najveći broj u svjetskim razmjerima, u nedjelju će u “Kominlandu”, u glavnoj ulici, biti postrojeno više od 400 “Disney” likova, a sadašnji Guinnessov iznosi 361. Krnjeval će biti Cruella De Vill, negativka u poznatom “Disney” animiranom filmu, a izradit će je Robert Šuman sa Vitom Vujevićem. Sve to organizira Udruga “Kominske poklade”, uz pomoć OŠ “Ivo Dugandžić Mišić” i mještana Komina, te ljudi iz okolnih naselja. “Na ovaj način želimo poslati poruku kako čuvanje tradicijskih vrijednosti i poštivanje različitosti u društvu donosi izvrsne rezultate” rekao nam je Željko Vlahović, predsjednik Udruge i potvrdio da nema straha za kominsku tradiciju pokladnih običaja. Još kad se vrati Većo!