Vijesti o invazivnim vrstama rijetko su dobre, tako da ne čude vijesti koje stižu iz doline Neretve. Kako kaže Bariša Ilić iz ornitološkog društva Brkata sjenica, situacija sa zebrastom dagnjom (Dreissena polymorpha) daleko je od dobre. Prvu je otkrio krajem prošle godine i to je odmah prijavio nadležnim službama. S pravom je u srpnju bio uznemiren videći odrasle dagnje, jer ova vrsta školjke, pojašnjava, spada među sto najgorih invazivnih vrsta na svijetu.
- Stanje je zabrinjavajuće. Krajem veljače odvojio sam desetak kamenja s mladim dagnjama veličine od 2 do 2,5 milimetara da bih mogao lakše pratiti kojom brzinom napreduju zebraste dagnje i ostao iznenađen. Rast do odrasle jedinke koje su sada za četiri mjeseca narasle do blizu dva centimetra, a odrasla jedinka naraste do oko tri centimetra, što jest veoma brzi napredak.
Na jednom kamenu veličine dvije ljudske šake izbrojio sam 68 gotovo odraslih jedinki koje će već u idućem ciklusu broj jedinki povećati do iznimno velikih brojeva. Mjerodavne službe moraju pronaći način suzbijanja širenja ove invazivne vrste. Ja osobno fizički sam uklonio blizu dvije tisuće jedinki dagnje, ali na osnovu današnjeg nalaza zaključio sam da to nije dovoljno, odnosno, kako mi volimo reći, uzaludna je to muka - pojasnio je Ilić za Jutarnji list.
Ova školjka je originalno živjela samo u jezerima južne Rusije u Ukrajine. No, slučajno je donesena na brojna područja i postala je invazivna u brojnim zemljama diljem svijeta. Ona uništava ekosustav, mijenja staništa riba i istiskuje domaće školjkaše.
Još u siječnju 2024. za Dubrovački vijesnik Bariša Ilić je kazao kako mu je uvijek drago kad pronađe neku novu vrstu, ali nipošto ne i ovakvu.
"Ova me stvarno zabrinula. Izvorno potječe iz Kaspijskog jezera i Crnog mora, a do nas je došla vjerojatno u balastnim vodama. Ovo je prvi živi primjerak zabilježen na našoj obali. Dosad je u Jadranskom slivu pronađeno tek nekoliko praznih ljuštura u Vranskom jezeru - kazao je tada neretvanski zaljubljenik u prirodu koji je na zebrastu dagnju slučajno naišao dok je tražio riječne pužiće za Prirodoslovni muzej u Metkoviću. Tada je sve već prijavio stručnjacima u Zagreb.
