Zbog pojave ptičje gripe među divljim pticama i domaćoj peradi, Ministarstvo poljoprivrede poziva na oprez.
Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) je objavila priopćenje kojim upozorava na mogućnost povećane aktivnosti virusa ptičje gripe podtipa H5 u kombinaciji s različitim N podtipovima u ptica i peradi na području Europe tijekom jeseni i zime 2021./2022. godine. Sojevi virusa VPIP podtipa H5 dokazani su u ptica selica u zapadnoj Europi, a najnoviji slučajevi bolesti prijavljeni su u Danskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Rizik od unošenja bolesti u druge zemlje duž migratornih puteva divljih ptica je iznimno visok. S obzirom da je delta Neretve migratorna ruta brojnim pticama, ali i stanište i zimovalište ptica potreban je povećan oprez zbog mogućeg širenja ptičje gripe.
Tijekom 2021. godine visoko patogenu influencu ptica potvrdile su sljedeće europske zemlje: - u peradi: Nizozemska, Poljska, Italija, Danska, Njemačka, Estonija, Kosovo, Češka, Francuska, Litva, Rumunjska, Bugarska, Slovačka, Švedska, Mađarska, Ukrajina, Finska, Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo; u divljih ptica: Njemačka, Danska, Nizozemska, Finska, Švedska, Estonija, Ukrajina, Francuska, Belgija, Luksemburg, Norveška, Poljska, Litva, Latvija, Češka, Austrija, Italija, Grčka, Rumunjska, Bugarska, Srbija, Mađarska, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Slovačka, Španjolska, Švicarska i Hrvatska.
Budući da su trenutno u populaciji divljih ptica i peradi prisutni i drugi sojevi virusa influence ptica, dodatno postoji mogućnost genskog preslagivanja više sojeva influence ptica te posljedično potencijalno stvaranje novih još virulentnijih sojeva-upozoravaju iz Ministarstva poljoprivrede. U Kini je zabilježen povećan broj slučajeva oboljenja ljudi za koje je dokazano da su bili zaraženi virusima ptičje gripe. Zbog navedenog u tijeku je ponovno razmatranje zoonotskog potencijala virusa influence ptica i posljedično primjena strogih preventivnih mjera osobne zaštite ljudi koji su u kontaktu s pticama i peradi.
Iz Ministarstva poljoprivrede apeliraju na vlasnike peradi da pojačaju koliko god je moguće biosigurnosne mjere, da zaštite svoju proizvodnju i spriječe ekonomske i druge posljedice za građanstvo.
Također apeliraju na dobru suradnju s veterinarima i podsjećaju na obavezno prijavljivanje svih promjena zdravstvenog stanja i ponašanja peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu, što osim kliničkih znakova karakterističnih za virus ptičje gripe uključuje i sve promjene uobičajenih parametara proizvodnje kao što su: povećana smrtnost, smanjen unos hrane i vode i/ili smanjena nesivost. U peradi, divljih ptica i ptica u kavezima koje si oboljele od influence ptica javljaju se sljedeći znakovi: iznenadna uginuća bez kliničkih znakova bolesti, potištenost, nakostriješenost perja, kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun cijanoza kreste i podbradnjaka, sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu, značajan pad nesivosti, živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje), krvarenja krijeste i podbradnjaka.