Za razliku od prethodnih godina kada je sredinom travnja berba jagoda bila u punom jeku u dolini Neretve i susjednom Vrgorcu jagode su zakasnile zbog nepovoljnih vremenskih prilika, poglavito zahlađenja koncem ožujka. Premda se berba na Neretvanskim plantažama mjeri ubranim gajbicama a veće količine očekuju se tek za desetak dana na hrvatskim tržnicama i po trgovačkim centrima već se može naći jagoda sa oznakom "neretvanska" ili "vrgoračka". Ali nije to jagoda iz Neretve ili Vrgorca, već iz Grčke i Španjolske kojom se varaju naivni kupci.
To je razljutilo ovdašnje proizvođače, koji naglašavaju da se isti scenarij ponavlja svake godine kada se uvozne jagode nude kao domaće. Proizvođači sa kojima smo razgovarali kažu da nije problem u uvozu jagoda, već je problem što se uvozno prepakira i deklarira kao neretvansko, što je čista prijevara.
Ovakve jagode onako od oka izgledaju kao vjerna kopija originala ali kada se probaju vrlo brzo shvatite da su bez okusa i mirisa. Prodaju se po visokim cijenama ponegdje čak i po 7 EUR-a za kilogram.
Otkupljivački centri u dolini Neretve još nisu započeli otkupljivati jagode jer nema dovoljno količina za berbu, što znači da proizvođači jagode samostalno mogu prodavati na tržnicama ali svakako je riječ o minimalnim količinama koje ne mogu napuniti hrvatske tržnice.
Proizvođači jagoda ističu da su veliki ulazni troškovi, sadnica, gnojiva, repormaterijala, radne snage zbog čega im je proizvodnja neisplativa. Jagoda po jednoj stabljici može dati oko 600 grama uroda ako su povoljne vremenske prilike.
Jagode godinama proizvodi Petar Bjeliš na plantažama nedaleko od Ušća Neretve. Ovog proljeća očekuje urod od oko 25 tona ukoliko ne bude ekstremnih vremenskih neprilika jer se proizvodnja odvija na otvorenom.
Uvoz ubija domaću proizvodnju i pitanje je kada će neretvanski i vrgorački jagodari odustati od proizvodnje koja im je postala skupa.
- Sve je duplo poskupjelo, repromaterijal, zaštitna sredstva, gnojivo, radna snaga. Cijena jedne sadnice jagode je preko dvije kune-govori nam Petar Bjeliš.
Isti problemi muče neretvanske i vrgoračke jagodare. To je prije svega nekontrolirani uvoz i lažno deklariranje jagoda kao da su iz domaće proizvodnje. Proizvođači se slažu da bi trebalo na jagodama naznačiti zemlju podrijetla i mjesto gdje su proizvedene, bilo da je to Hrvatska, Španjolska ili Grčka pa da kupci znaju što kupuju i za što izdvajaju svoj novac.
- Na OPG-u Lozo, obitelji Mihaljević neki dan smo onako rekreativno i s guštom ubrali prve dvije gajbice, dakle nekih dvadesetak do 25 zdjelica kagoda. Pola podijelili, pola je otišlo na našu pločansku tržnicu po što su došli naši stalni kupci-ističe Lora Mihaljević.
- Svake godine isto. Uvoz jagode, bilo Španjolska, bilo Grčka, svejedno, jeftiniji je i uvijek me zanimalo zašto. Kako je moguća cijena niža i od pokrivanja troškova proizvodnje, kakav je to lobi i kome je to cilj doslovno uništiti našeg malog proizvođača, ne znam. Potpuno svjesna da smo dio europske obitelji i da imamo obvezu uvoza, ali zar se ne može malo više zaštitititi hrvatski mali poljoprivrednik, jezikom s polja, kojeg smatram najčistijim bi se reklo: zašto ne puste da hrvatska jagoda dođe na stolove ljudi, pa onda ispune te norme uvoza, ne znam, to je pitanje koje treba postaviti onima koji na to imaju utjecaja, zaključuje Mihaljević.
Često me znaju pitati kako prepoznati vrgoračku jagodu, eto jagodu zaštićenu oznakom izvornosti. Svježina, okus. Ma to treba probati i znat ćete. Mi smo ove godine zadovoljni kvalitetom i radujemo se prvim susretima s ljudima koji će našu jagodu uživati. To vam je kao neka kruna svog rada na zemlji,taj susret kada nosimo svoje plodove-reći će Lora Mihaljević.
Tu bih naglasila ogroman angažman i borbu za očuvanje tog brenda koji tu oznaku stvarno zaslužuje svojom kvalitetom, Udruge vrgoračkih jagodara i predsjednika g. Milana Franića.
Tu je okupljena većina vrgoračkih jagodara, izmijenjuju iskustva, a evo i ljutnju kad nam se ovakvo nešto servira, ali zajedno se borimo da hrvatski kupac može biti siguran da kupuje izvornu vrgoračku. Ove godine vrgoračku jagodu možete prepoznati po bukici koja ima otisnut logo vrgoračke jagode Hrvatska, a OPG ovi će, većina njih ove godine na bukici imati i deklaraciju s podacima svoga OPG-a. Koristi se zelena bukica, jer ju imamo od lani, a čeka se i ovogodišnja prozirna koja će biti i službeno ambalaža vrgoračke jagode, zaključila je Mihaljević.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....